18 stu Predavanje o vjeri logoraša u Domovinskom ratu i paljenje svijeća u Ul. grada Vukovara

Povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara sedmo uzastopno predavanje održao je 17. studenog 2021. u 19 sati u Domu Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u zagrebačkoj Praškoj prim. dr. sc. Ladislav Krapac. Predavanje je naslovljeno: “Vjera u prevladavanju tegoba i patnji uhićenika u Domovinskom ratu u Hrvatskoj”. Poslije predavanja članovi zagrebačke podružnice HKLD-a u Ul. grada Vukovara pored spomenika dr. Franji Tuđmanu zapalili su svijeće za sve žrtve Vukovara i drugih hrvatskih mjesta

Prije samog izlaganja nazočne je pozdravila predsjednica podružnice HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu prof. dr. Danica Galešić Ljubanović. Ona je još 2015. godine inicirala održavanje tematskih predavanja nadahnutih sjećanjem na stradanje Vukovara i drugih hrvatskih mjesta. Tako je te 2015. planirano u Zagrebu održati predavanje članova podružnice HKLD-a Pakrac-Lipik-Daruvar o životu i djelovanju pokojnog dr. Ivana Šretera. Naredne 2016. godine i to 23. studenog u 19 sati vrlo posjećeno predavanje pod naslovom “Civilne žrtve Domovinskog rata” održao je prof. dr. Andrija Hebrang. Godine 2017. (15. studenog) planirano je predavanje na temu “Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora” koje je održao Stjepan Borovčak. Iduće godine, 21. studenog 2018. predavanje „Saborsko u Domovinskom ratu“ s prigodnim dokumentarnim filmom upriličila je Kata Sertić medicinska sestra iz Saborskog, branitelj. Godine 2019. (20. studenog) predavanje je imao vlč. Mile Vranešić “Žumberačke žrtve drugog svjetskog rata i poraća“. Fra Miljenko Mića Stojić je 2020. pandemijom bio spriječen doći održati najavljeno predavanje „Ako se ne budemo bavili prošlošću, bavit će se ona nama. Ratna i poratna stradanja u Hercegovini“ pa je predavanje održao fra Draženko Tomić.

U prijateljskom obraćanju nazočnima predsjednica Galešić Ljubanović podsjetila je kako je prim. dr. sc. Ladislav Krapac član HKLD-a od samih njegovih početaka. Posebno je svim članovima ostao u sjećanju njegov angažman u Karitativnoj sekciji, ali i gotovo jedinstven nastup na kongresu FEAMC-a u Pragu 1996. Bio je član Upravnog odbora HKLD-a u dva navrata (1995. i 1997.). U zagrebačkoj podružnici HKLD-a održao je već više predavanja među kojima se po brojnosti posjetitelja ističu ona iz 2009. i 2014. godine. U lipnju ove godine u Društvu je predstavio svoju knjigu o poremećajima funkcija šake kod pijanista.

Uzvraćajući pozdrave, prim. dr. sc. Krapac je najavio moto svog izlaganja: „Istina će vas osloboditi!“ (Iv 8,32) Prisjetio se početaka svog profesionalnog angažmana koji seže u daleku 1971. godinu gdje je kao mladi diplomant medicine postao član tima prof. Milorada Mimice koji je upravo radio opsežno (1969.-1978.) aktivno epidemiološko istraživanje o zdravlju pučanstva. Mladi dr. Krapac posebno se pozabavio rezultatima učestalosti reumatskih bolesti, usporedio dobivene rezultate u ruralnim i urbanim sredinama te s posebnom pomnjom proučavao utjecaj ratnih nedaća na bolesti pučanstva. 

Kad je 1991. godine razmijenjeno 1.458 zarobljenika između dvaju zaraćenih strana prim. dr. sc. Krapac je osjetio da je to zgodan trenutak za nastavak istraživanja. U Klinici za zarazne bolesti pregledani su razmijenjeni zarobljenici (inače, prosječne starosti 26 godina). Na reumatološke probleme se tužilo njih 403. Nastavio je i tijekom 1996. i 1997. pratiti zdravstveno stanje razmijenjenih bolesnika. Posebno su bili reprezentativni „uzorci“ iz Vukovara i Vinkovaca. Uočio je relativno visok postotak vanzglobnih reumatskih bolesti zbog uvjeta u logorima, detektirao najčešće udarane dijelove tijela: po glavi i slabinskoj kralješnici, ali i prsnom segmentu. Tek 6% njih nije udarano. Uz to što je bolni sindrom kralježnice uzrokovan fizičkim zlostavljanjem, tu su i mikroklimatski uvjeti, pa i psihičke traume. Trećini od bivših stradalnika nije predloženo daljnje liječenje. Tek 1/3 ratnih uhićenika, razmijenjenih krajem 1991. i u ljeto 2992. godine imala je tada simptome PTSS.

Na osnovu istraživanja objavio je niz radova poput onog o reumatizmu iz 1992. Među drugima, izlagao i na kongresu u Atlanti 1993. god. o traumama bivših zarobljenika. Posebno se ponosi svojim izlaganjem na kongresu FEAMC-a u Pragu 5. – 9. lipnja 1996. god. Rad je publiciran u koautorstvu s prim. Ružicom Šmalcelj. Pitanje koje je tada postavio nazočnima glasi: „Koliko će katolička Europa pomoći mladoj Hrvatskoj, može li to, želi li pomoći?“ Predavanje je zaključio s istim pitanjem i 2021. godina i dao svima na razmišljanje: gdje je tu danas istina, može li nas osloboditi.

Prim. dr. sc. Krapac je prilikom svog istraživanja uočio da dvije trećine pregledanih zarobljenika nosi neki religijski simbol. Zaključio je kako je vjera jedan značajan moment kojim su logoraši uspjeli preživjeti psihičke pa eto i fizičke torture. Preporučio je nastavak istraživanja zdravlja uhićenika Domovinskog rada u Hrvatskoj, posebno u segmentima modifikacije terapije i rehabilitacije, medicinske prognoze radnih mogućnosti i unaprjeđivanja kvalitete života. Konačno, podsjetio je i na potrebu ponovnog uspostavljanja „mosta povjerenja“ između pacijenta i liječnika. 

Razvila se dinamična rasprava u kojoj su postavljena pitanja o mogućnosti nastavka praćenja zdravlja ratnih uhićenika metodama praćenim brojčanim dokazima i objektivnim statističkim poredbama, kao i o dramatičnom porastu broja invalidskih umirovljenika poslije 1995. i sve većeg broja psihičkih bolesti…

Poslije predavanja sudionici ovog zanimljivog izlaganja zaputili su se u Ulicu grada Vukovara predvođeni predsjednicom Galešić Ljubanović i podpredsjednikom Barišićem. U predvečerje praznika Sjećanja pred spomenikom dr. Franji Tuđmanu zapali su svijeće za sve stradale u Vukovaru i drugim mučeničkim mjestima. Molitvu je predvodio fra Draženko Tomić, duhovnik podružnice. (Draženko Tomić)