Na izložbi će biti predstavljeno 18 najnovijih Katićevih radova rađenih na platnima (60x60cm) na temu Sveci te 14 slika Križni put Isusov (III. ciklus). Izložba se može pogledati do 26. studenoga ove godine.

Od svetaca na ovoj izložbi biti će predstavljeni: Sveti Nikola Tavelić, Sveti Marko Križevčanin, Sveti Leopold Mandić (3 hrvatska sveca), Sveta Majka Tereza, Sveti Luka, Sveta Filomena, Sveta Dimfna, Sveta Maria Faustina Kowalska, Sveti Ante, Sveti Franjo, Sveta Lucija, Sveti Ivan Pavao II, Sveti Ivan Krstitelj, Sveta Mala Terezija, Sveti Ivan Bosco, Sveti Maksimilijan Kolbe, Sveti Padre Pio i Sveti Vinko Paulski.

Stjepan Katić uspio je biblijsko događanje Kristove muke pretočiti u umjetničku uvjerljivost osobnog iskaza, krećući od postaje i zrenjem slikarskog načina i udubljivanjem u značenje i tajnu spasenja, povezujući likovnu i teološku dimenziju djela. Dajući zemnom događanju ozračje transcendentalnog. Poštujući sliku i kao mjesto molitve, predanje vjerničkog puka – jer pobožnost križnog puta duboko je ukorijenjena u vjerničku tradiciju.

Razvijajući slikarski scenarij stvorio je ravnotežu između scena u kojima prevladava grupa, narod ili rulja koja je pratila kalvarijski hod, situacija prisnih odnosa, susreta s Marijom, Veronikom, jeruzalemskim ženama i gdje se tri pada pod križem pojavljuju kao znakovitost patnje pred konačnim prizorom raspeća. Izražavanje je to i emocionalnih stanja, dakako različitih predznaka, supatnje onih bliskih i mržnje promatrača i sudaca.

Katić je sažeo svaku postaju do bitnog, težeći da ona bude čitka i u prvom sloju promatranja, ali i da nosi sadržajno bogatstvo, potku vjerničkoj meditaciji. Našao je pravu mjeru između opisnog i naznačenog, realističke deskriptivnosti i slobode slikarskog pristupa u interpretaciji likova, tako da svi sudionici zbivanja nose potrebnu ekspresivnost.

U ovom djelu (ne u smislu likovne doslovnosti), prisutna je i silna raznolikost brojnih križnih puteva, pučkih i reprezentativnih koji su nastajali stoljećima, jer je umjetnik to iskustvo prenio u svoj repertoar oblika, postajući dio neiscrpnog htijenja da muka Gospodinova i kroz umjetnost bude dio ljudskog življenja.

Praćenje je to znanog traga i otkrivanja osobne umjetničke istine prepoznatljive i u upotrebi boje, reduciranoj paleti i majstorskom nijansiranju vrijednosti, prvenstveno one toplih tonova posvećenih bljeskovima svjetla.

Odabrao je slikarsku tehniku podatnu i za sitne, odmjerene pomake boje, ali i iskrenje svjetla, često mjesto sadržajne koncentracije, datih u formi križa, kojeg tumači i kao dio stvarnog događaja ali dosljednom geometričnošću, oduzimanjem tvarnosti dovodi ga do simbola, konstante sakralnog, znaka čovjekovog smisla.

Stjepan Katić je umjetnik koji se svojim djelom priključio autorima koji grade bogato tkivo suvremene hrvatske sakralne umjetnosti i to s istinskim dojmljivim dosegom.

ŽIVOTOPIS

Stjepan Katić, član je Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Zagrebu i Kluba Zapreščana u Zaprešiću. Organizirao je i prikupio 1000 slika za prostore KBC-a Zagreb na Rebru, gdje je proveo radni vijek te izrade slika za Psihijatrijsku bolnicu Vrapče, itd. Autor je 100 metarske slike na platnu (visina 1,6 m): 1000 ruža – pocvijećeni put u Eden (u četiri dijela), koja u 100 metraskoj cijelosti još nije predstavljena.

Godine 2022. dobio Plaketu grada Zaprešića, a 2008. Medalju za doprinos u kulturi i suvremenim tehnologijama, grada u kojem živi. Objavio je 15 znanstvenih radova.

O Katićevom likovnom stvaralaštvu objavljena je monografija Hrvatski suvenir – slikarstvo Stjepana Katića, autorice Sendi Deželić u izdanju Kluba Zapreščana.

Ovo mu je 50-a samostalna izložba.

Prošlogodišnja, 49. izložba naziva Memento u Gradskom Muzeju Križevci, rađena je novom slikarskom metodom, koju je osmislio, nazvanom Katić/Njavro metoda, isto kao što je rađena i aktualna izložba Sveci.

Stjepan Katić stvorio impresivan slikarski opus različitih tematika u različitim slikarskim tehnikama. Slikar je i crtač veduta, pejzaža, mrtve prirode, sakralnih motiva te portreta i to u slikarskim tehnikama – ulju, akvarelu, ugljenu, olovci, kombiniranim tehnikama, a posebno u pastelu.

Zagrebu je posvetio cijele cikluse. Oslikao je i druge hrvatske gradove: Varaždin, Zaprešić, Požega, Vinkovci, Nin, Dubrovnik, Metković, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Pula, Gospić, Sisak, Bjelovar, Osijek, Slavonski Brod, Samobor i druge. Objavljeno mu je 14 grafičkih mapa: Zagreb – od Griča do Kaptola, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka šetnja, Stari Zagreb – staro zlato, Zagreb – metropola hrvatskoga duha, Zagreb – od Gradca do Kaptola, Zaprešićke šetnice, Trgovi i ulice Varaždina I, Trgovi i ulice Varaždina II, Varaždinski zvonici, Požega I, Požega II i Samoborske vedute.

Izradio je četiri ciklusa Križnog puta Isusovog, od kojih treći predstavlja na 50. aktualnoj izložbi.

O Katićevom likovnom radu pisali su i govorili: Stanko Špoljarić, Dubravko Horvatić, Nikola Skledar, Ernest Fišer, Željko Špoljar, Božidar Petrač, Branko Pilaš, Josip Depolo, Marija Bajt, Antun Bauer, Snježana Pintarić, Juraj Baldani, Mladen Čutura, Pavao Bucić, Radomir Papo, Silvija Bosner, Željko Obad, Ljubomir Radovančević, Krešimira Gojanović, Josip Petrlić Pjer, Miroslav Pelikan, Zorica Majnarić, Snježana Novotny, Josip Tkalčec–Bećar, Marijana Šatrak, Ivan Keretić, i drugi.

Pokrenuo je i vodio likovne radionice i kolonije More na Rabu i Ninu. Suosnivač umjetničke kolonije u Zaprešiću Matija Skurjeni i humanitarne aukcije Ivo Košir, zagrebačkih likovnih kolonija URIHO te umjetničke kolonije u Neumu. Organizirao je i nekoliko međunarodnih likovnih radionica (u Varaždinu i Rabu). Bio višegodišnji suradnik u Galeriji Sunce Zagreb.

Urednik web stranica hkld.hr i akademija-art.hr.

POZIVNICA i PLAKAT izložbe!