05 lip PROSLAVA BLAGDANA MAJKE BOŽJE OD KAMENITIH VRATA, ZAŠTITNICE GRADA ZAGREBA

Dana 31. svibnja 2025. godine, članovi HKLD-a zajedno s članovima HKDMST i ove godine tradicionalno su sudjelovali u proslavi blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba

Središnje misno slavlje  na trgu ispred Prvostolnice predvodio je zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić  u zajedništvu s nuncijem  u Hrvatskoj, mons. Giorgia Lingue , sa zagrebačkim nadbiskupom  mons. Draženom Kutlešom,  te mnogim  nazočnim biskupima i svećenicima.

Među mnoštvom okupljenih vijernika  i ove godine su bili prisutni članovi HKLD iz zagrebačke podružnice  skupa sa sestrama članicama HKDMST noseći  naše zastave koje su viorile  ispred naše predivne  već dobrim dijelom obnovljene Katedrale  za koju se nadamo da će  i ostale  rane koje još skrivaju ogromne skele u dogledno vrijeme biti sanirane te da će ponovo zablistati u punom sjaju.

U svojoj homiliji kardinal Bozanić nas je proveo kroz povijest  Kamenitih vrata i slike majka Božje od kamenitih vrata.

„Kamenita vrata jedan su od najbolje očuvanih spomenika starog Zagreba. Riječ je o zgradi oblikovanoj poput pravokutne kule s kolnim prolazom. Dio su obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca i jedina su od vrata koja postoje još i danas. Sagrađena su u 13. stoljeću, a svoj današnji oblik dobila su 1760. godine. U prolazu vrata smještena je kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, prema slici koja je neokrnjena preživjela veliki požar 1731. godine. Pored barokne ograde oltara iz 18. stoljeća sačuvan je tipični srednjovjekovni dućan, Pod boltom. Vrata kroz koja se ulazilo u dućan nalazila su se ispod jedne polovice kamenog luka. Drugo krilo luka je bilo podzidano i uređeno kao izlog. Kamenita vrata, jedan od simbola grada, spašena su od rušenja zalaganjem Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, a danas se u povijesnoj dvorani na katu nalazi njihovo sjedište.“

Podsjetio nas je da je kardinal Franjo Kuharić  31. 5. 1991.  na svečan način proglasio Majku Božju od Kamentitih vrata zaštitnicom i čuvaricom  grada Zagreba .

Govoreći o Kamenitim vratima naglasio je da kroz nekoliko stoljeća ,  tijekom cijele godine  veliki broj ljudi u miru i tišini  zastane  na tom znakoviom mjestu, kleknu, prekriže se, upale svijeću, pomole se u tišini , često i u suzama  iznesu svoje želje i vapaje očekujući od Majke Božje i Boga da im olakša nositi  njihove križeve i da im podari zdravlja i sreću .

Na kraju je potaknuo okupljene vjernike da osluškuju  i poštuju Mariju i na ono na  što nas Gospodin potiče, da Njemu služimo,  da zaziremo od zla, da se međusobno poštujemo, da u nadi budemo radosni, a u nevolji strpljivi; da pomažemo i blagoslivljamo jedni druge, da suosjećamo i da nas privlači ono što je maleno a ne ono što je uzvisito.

Nakon  svečanog misnog slavlja slijedila je tradicionalna  procesija od Katedrale , preko Trga do Kamenitih vrata uz pjevanje marijanskih pjesama i noseći  upaljene svijeće. Članovi HKLDa i članovi HKDMST ove godine su imali čast sa svojim zastavama , koje su visoko viorile, biti  na početku procesije , odmah iza Križa .

Nakon svečanog  doklaska  na Kamenita vrata  slijedila je  završna i zahvalna molitva Majci Božjoj kojoj se često utječemo u našoj nevolji jer vjerujemo da će Majka čuti glas svoje dječice i da će Majka uvijek uslišiti naše molbe “

Kao što molimo svaki dan tako i u ovom svečanom trenutku  molimo te Majko naša čuj nas i usliši moltve svoga vjernog puka. Molimo Te učvrsti našu vjeru kako bi je mogli svjedočiti  u trenucima bilo koje kušnje.

Marijansku pučku pjesmu ”Čuj nas, Majko, nado naša’ napisao je don Mihovil Mijo Ćurković (1852. – 1936.) zaslužni zadarski svećenik, domoljub i istaknuti hrvatski crkveni skladatelj.

Rođen je u zadarskome predjelu Arbanasi, a 55 godina bio je župnik u župi Gospe od Ružarija u gradskome predjelu Diklo.

Don Mihovil je autor i u narodu prihvaćene klapske skladbe: ”Oj, ti dušo duše moje, čuvao te dobri Bog”.

Čuj nas, Majko

Čuj nas Majko, nado naša, k tebi vapimo mi svi,
svak ti srce sad iznaša, srce puno ljubavi.
Primi, primi mila Majko, naša srdašca! To je sve što
mogu dati tvoja dječica!

Sretan onaj tko te hoće svojom zvati majčicom,
jer od svake ti češ zloće zaštitom ga branit svom.
primi, primi.mila majko naša srdašca! To je sve što mogu dati tvoja dječica..

Brani i nas, Majko slatka, budi nama u pomoć,
a najvećma onog sata kad nam s tog je svijeta poć.

Primi, primi mila Majko, naša srdašca! To je sve što
mogu dati tvoja dječica!

Pismo moja hrli tamo
Di anđela moj je stan
Na grudi se spusti djevi
Koju grli slatki san

Oj ti dušo duše moje
Oj ti srce srca mog
Oj ti dušo duše moje
Čuvao te dobri Bog

*

Pismo moja hrli tamo
Di anđela moj je dom
Ti joj reci da je ljubim
Cilim žarom srca svog

Oj ti dušo duše moje
Oj ti srce srca mog
Oj ti dušo duše moje
Čuvao te dobri Bog

Prim. dr. med. Ivan Barišić
predsjednik podružnice HKLD-a „Branimir Richter” u Zagrebu