20 svi Predavanje „Bolesti šake“ prim. dr. Vesne Budišin

U Domu HKLD-a u Zagrebu upriličeno je 19. 5. 2021. u 19 sati u nazočnosti manjeg broja posjetitelja i znatno većeg broja sudionika preko zoom aplikacije predavanje „Bolesti šake“ prim. dr. Vesne Budišin. Susret je moderirala predsjednica podružnice „Branimir Richter“ HKLD-a u Zagrebu prof. dr. Danica Glaešić Ljubanović uz tehničku podršku dr. Andrije Miculinića

Na početku susreta predsjednica Ljubanović je istaknula neke crtice iz bogatog stručnog angažmana prim. Budišin: specijalist je fizikalne medicine i rehabilitacije i subspecijalist reumatologije. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 2010. g. je pročelnica Odjela fizikalne medicine i rehabilitacije za Zagreb i za Čakovec u Poliklinici Medikol.

Prim. Budišin je predavanje započela tvrdnjom kako je ljudska šaka najsavršeniji organ sustava za kretanje kojim se može raditi najfinije i najpreciznije radnje, kao i one najteže i najgrublje. Objasnila je potom u kratkim crtama strukturu šake i ručnog zgloba s njihovih 29 kostiju i 36 zglobova koje povezuju brojni ligamenti i pokreću vanjski i unutrašnji mišići. S tako kompleksom građom šaka je izložena i različitim (pre)opterećenjima i ozljedama, različitim bolestima. Primarijus je zatim izlagala o češćim bolestima šake: osteoartritis zgloba, degenerativna bolest koju označava gubitak zglobne hrskavice i druge degeneracije. Funkcija šake je smanjena, zglob je zadebljan i deformiran, smanjena je pokretljivost i snaga, prisutno “škripanje” prilikom pokreta, javljaju se i bolovi. Bolest je češća kod žena, i to poslije menopauze, nasljedni faktor igra značajnu ulogu.

Među drugima, istaknuta je i artroza “korijenskog” zgloba palca. Propadanjem hrskavice zgloba olabave se veze između kostiju, dolazi do djelomičnog iščašenja zglobnih tijela uz izvana vidljivo izbočenje poput stepenice. Pojavljuju se bolovi i ograničenje funkcije palca, a time i cijele šake. Deformacija šake kao posljedica reumatoidnog artritisa sljedeća je bolest šake. Par riječi rečeno je o ganglionu i njegovom nastanku. De Guervainov sindrom kao posljedica prenaprezanja i mnogobrojnih ponavljanja istovrsnih pokreta koji rezultiraju mikrooštećenjima i zadebljanjem tetiva i njihovih ovojnica. To je profesionalna bolest fizičkih radnika, glazbenika, slikara, sportaša. Čak sedam do devet puta je bolest češća u žena.

Sindrom karpalnog kanala je još jedna opasnost za šaku kao posljedica profesionalnih oštećenja. To je “bolest računala”, ali izazivaju je i hormonalne promjene u trudnoći ili menopauzi, tenosinovitisi i sistemske bolesti. Upravo na ovoj bolesti Primarijus se najdulje zadržala i to ponajviše stog što je izazvala veliko zanimanje kod slušatelja koji su iznosili vlastita iskustva i ograničenja nastala upravo zbog ove bolesti ali se zanimali i o tom što učiniti da se bolest izbjegne. Budući da su u publici bili i drugi stručnjaci srodnih područja, neurolozi, patolozi i drugi, razvila se vrlo živa stručna rasprava te su uočena i neka područja koja bi valjalo više istražiti, štoviše pod interdisciplinarnim vidikom.

Na samom kraju izlaganja predavačica je analizirala šake i moguću patologiju na nekoliko umjetničkih djela poznatih slikara (Michelangela, Da Vincia, Rubensa i Dürera) što je na prisutne također ostavilo silan dojam. (D. T.)