07 lip Posjet Farmaceutskom botaničkom vrtu “Fran Kušan”

Povodom Dana botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatske (2.-8. lipnja 2025.) u srijedu, 4. lipnja posjetili smo Farmaceutski botanički vrt „Fran Kušan“, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Schrottova 39

Farmaceutski botanički vrt „Fran Kušan“ osnovao je 1946. godine  prof. dr. sc. Fran Kušan, prvi profesor Farmaceutske botanike na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vrt je osnovan kao prvi Vrt u ovom dijelu Europe te kao jedan od malobrojnih europskih botaničkih vrtova specijaliziranih za uzgoj ljekovitih i otrovnih biljaka. Danas u Vrtu raste oko 1300 biljnih vrsta, domaćih i inozemnih, od kojih je većina ljekovito i/ili otrovno.

Prof. dr. sc. Željan Maleš, predstojnik Zavoda za farmaceutsku botaniku, poveo nas je u obilazak Vrta te govorio o kemijskom sastavu i farmakološkom djelovanju ljekovitih biljaka.

Prvi dio Vrta je sistematski uređen prema razvojnom slijedu, upoznali smo evolucijski najstarije biljke kao što su paprat, šikrokolisna i oštrolisna veprina, a u Vrtu raste i kavovac, banana. Drugi dio Vrta je vegetacijski gdje se nalaze kontinentalne šume sa pripadajućim ljekovitim biljkama – kamilica, gospina trava, metvica, kadulja, sljez, sikavica, trputac.

U Vrtu rastu i neke zaštićene biljne vrste kao što su  božur, ciklama, božikovina, kukurijeci, tisa.

Od otrovnih biljaka (ovisno o dozi) u Vrtu treba spomenuti đurđicu, velebilje, crnu buniku, oleandar, tisu.

Vrt je pretežno namijenjen za nastavne  svrhe, za studente Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u okviru kolegija farmaceutska botanike gdje studenti uče prepoznati biljke, njihov narodni i latinski naziv, kemijski sastav i farmakološko djelovanje.

U novije vrijeme u okviru Zavoda za farmaceutsku botaniku razvija se i znanstveno-istraživačka djelatnost.

Na kraju obilaska Vrta prof. Maleš je zahvalio svima na dolasku, posebno našem predsjedniku prof. dr. sc. Roku Čivljaku.

Jasna Ćurić, mag. pharm.
predsjednica Sekcije farmaceuta i medicinskih biokemičara