27 stu 2025 Posjet članova HKLD-a Srijemskoj biskupiji

Podružnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) „Branimir Richter“ u Zagrebu organizirala je 15. i 16. studenoga 2025. hodočašće i posjet Srijemskoj biskupiji uoči XIX. hodočašća u Vukovar povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Prva postaja ovoga hodočašća bila je Srijemska Mitrovica u kojoj je pedesetak hodočasnika – članova HKLD-a, njihovih obitelji i prijatelja – dočekao i pozdravio mons. Fabijan Svalina, biskup srijemski. Današnja Srijemska Mitrovica, nekadašnji rimski grad Sirmij (Sirmium), jedna od četiri prijestolnice Rimskoga Carstva, nikao je na južnim obroncima Fruške gore pokraj rijeke Save, a povjesničari pretpostavljaju da su ga osnovali Iliri. Prve kršćanske zajednice u Sirmiju pojavljuju se tijekom III. stoljeća, a najstariji sakralni objekt datira iz prve polovice V. stoljeća – bazilika posvećena sv. Dimitriju – čiji ostatci su konzervirani i dostupni pogledima posjetitelja.

Biskup Svalina poveo je hodočasnike prvo do „nove“ katedrale sv. Dimitrija, crkve sagrađene 1811. u stilu neoklasicizma, koja je 1984. proglašena konkatedralom, 1999. manjom bazilikom, a 2008. godine proglašenjem Srijemske biskupije postaje katedrala. Hodočasnici su biskupu predali sliku sv. Luke Evanđeliste koju mu je poslao župnik sv. Barbare i bolnički kapelan KBC-a Zagreb vlč. Zdenko Perija.

Kršćanski život zaživio je u Mitrovici 1229. godine kada je papa Grgur IX. obnovio Srijemsku biskupiju, a u Srijemskoj Mitrovici utemeljio benediktinski samostan te za zaštitnika grada i rimokatoličke crkve odabrao svetog Dimitrija. Mladi đakon Dimitrije bio je jedan od mnogih kršćana koji su u vrijeme vladavine cara Dioklecijana zbog propovijedanja kršćanstva mučeni i poubijani u Sirmiju 304. godine. Među srijemskim mučenicima bila je i sveta Anastazija koja je spaljena na lomači, a njeni posmrtni ostaci preneseni u Carigrad. Tijekom IX. stoljeća car Nicefor I. njezine je ostatke darovao Zadru gdje se danas slavi kao suzaštitnica grada. Povodom obilježavanja 1700. obljetnice Srijemskih mučenika, crkva sv. Dimitrija dobila je relikvije sv. Anastazije iz Zadra i tako povezuju mitrovačku i zadarsku Crkvu.

Nakon obilaska katedrale, biskup Svalina poveo je hodočasnike u obilazak antičkih ostataka Carske palače koji su otkriveni tijekom arheoloških istraživanja 1957. godine te dijelom konzervirani i uređeni za posjetitelje. Carska palača bila je dio moćnog Sirmija, a najranije se spominje u II. stoljeću kada je u njoj boravio car Marko Aurelije. Služila je kao službeni prostor za obavljanje carskih dužnosti, ali je imala i privatne prostorije za stanovanje cara i njegove obitelji.

Potom smo obišli Hram Svetog Velikomučenika Dimitrija, važan spomenik kulture Srijemske eparhije, prošetali središtem grada te se potom uputili u Srijemske Karlovce gdje smo posjetili Kapelu Gospe od Mira (Santa Maria della Pace). Franjevci su ovu kapelu podigli na mjestu dvorane u kojoj je 26. siječnja 1699. sklopljen tzv. Karlovački mir čime je završen 16-godišnji rat između Austro-ugarskog carstva, Rusije, Poljske i Osmanskog carstva. Povodom dovršenja današnjeg izgleda kapele, 1817. godine postavljena je nad portalom spomen-ploča s natpisom „Na spomen mira 29. siečnja 1699. između kršćanskih saveznika i Turaka, podigli su ovu kapelu Karlovački katolici 1817.“ Zajednica Hrvata Srijemskih Karlovaca na čelu s tadašnjim župnikom vlč. Josipom Bertićem postavila je na kapelu Gospe od Mira 1925. godine spomen-ploču u čast „Tomislavu – prvom kralju Hrvatskomu“, koja je vandalskim činom 1990.-ih razbijena i otuđena te dosad nije obnovljena, čak ni prigodom posljednje temeljne adaptacije kapele 2009. godine.

Kako HKLD-ovci uvijek prigodom hodočašća u Vukovar posjete i neko marijansko svetište, ove godine smo se u večernjim satima okupili u čuvenom srijemskom biskupijskom svetištu Gospe Snježne na Tekijama. Staru srednjovjekovnu kršćansku bogomolju posvećenu Blaženoj Djevici Mariji Osmanlije su nakon zaposjedanja ovih krajeva 1526. godine pretvorili u džamiju, u narodu poznatu kao Tekija. Nakon odlaska Turaka 1687. godine, isusovci su za bogoslužje počeli koristiti napuštenu tekijsku džamiju koju su preuredili u kršćansku crkvicu i posvetili je Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije. No Osmanlije su 1716. ponovo opsjele Petrovaradin čiju je obranu vodila austrijska vojska pod zapovjedništvom princa Eugena Savojskog. Princ Eugen je 5. kolovoza 1716. u kraćoj borbi vođenoj nedaleko od Tekija obranio grad uz pomoć Gospinog zagovora te je u znak zahvale darovao petrovaradinskoj crkvi sliku Bogorodice s djetetom u znak sjećanja na pobjedu izvojevanu 5. kolovoza, na spomendan Gospe Snježne, od kada se crkva na Tekijama slavi kao Gospa Snježne, odnosno Gospa Tekijska, u kojoj se danas čuva čudotvorna slika Bogorodice s djetetom, dar princa Eugena.

U nedjelju su hodočasnici posjetili Petrovaradin u kojemu su slavili misu u čuvenoj crkvi sv. Jurja. Povijest ove crkve iznimno je burna i neraskidivo povezana s poviješću Hrvata i katolika općenito na području Srijema. Izgradili su je isusovci 1701. godine, a uz nju podigli samostan koji se od 1996. koristio kao rezidencija srijemskog biskupa. Glavne značajke unutrašnjosti crkve su monumentalni oltar sa slikom sv. Jurja te veliki relikvijari s ostacima tijela svetaca. S desne strane nalazi se oltar Blažene djevice Marije s kipovima sv. Sebastijana i sv. Roka. Na ovom oltaru se tijekom zime čuva zavjetna slika Gospe Tekijske s kojom je Eugen Savojski 5. kolovoza 1716. ušao u kapelicu na Tekijama zahvaliti Bogu i Bogorodici na velikoj pobjedi nad Osmanskim carstvom, čime je središnja Europa ušla u moderno kršćansko razdoblje. Crkvu krasi i barokna krstionica iz koje je 1801. kršten ban Josip Jelačić čija se rodna kuća nalazi nasuprot crkve i samostana. Ova crkva i samostan značajni su i zbog toga jer je u njima kao mladi kapelan djelovao biskup Josip Juraj Strossmayer od proljeća 1838. do listopada 1840. kada je po biskupovom dekretu otišao u Beč na nastavak studija.

Nakon svete mise, predsjednik HKLD-a i Europske federacije katoličkih liječničkih društava prof. Rok Čivljak i predsjednik Podružnica HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu prim. Ivan Barišić zahvalili su biskupu Svalini na gostoprimstvu te mu u znak sjećanja na ovaj susret uručili dvije umjetničke slike, rad člana HKLD-a mr. sc. Stjepana Katića, od kojih jedna prikazuje kapelicu Majke Božje od Kamenitih vrata s vjernicom u šestinskoj nošnji, a druga spomenik kralju Tomislavu s tornjevima zagrebačke katedrale u pozadini.

Nakon razgledavanja Petrovaradinske tvrđave, HKLD-ovci su se oprostili od svojih srijemskih domaćina puni dojmova i obogaćeni spoznajama o ovom manje poznatom kraju koji je imao važnu ulogu u povijesti hrvatskoga naroda. Uz zahvale biskupu Svalini, krenuli su put Vukovara odati počast žrtvama Domovinskog rata.

Rok Čivljak

Možete još pročitati:

– Propovijedi srijemskog biskupa mons. Fabijana Svaline prigodom posjeta članova HKLD-a Srijemskoj biskupiji možete pročitati ovdje!
– Zahvalni govor predsjednika HKLD-a prof. Roka Čivljaka srijemskom biskupu mons. Fabijanu Svalini možete pročitati ovdje!
Hvala

Možete pogledati zanimljive fotografije dr. Šime Kevrića: