09 stu Najava predavanja “Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora”
Poštovani i dragi članovi HKLD-a Podružnice “Branimir Richter” Zagreb,
Predavanje “Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora” održati će gosp. Damir Boravčak, dipl. ing. u prostorijama HKLD-a Praška 6/II 15. studenog (srijeda) 2017. s početkom u 19h.
Detalji predavanja nalaze se u prilogu.
S Vama u Kristu,
predsjednica prof. dr. sc. Danica Galešić-Ljubanović i Upravni odbor HKLD-a Podružnice “Branimir Richter” ZagrebNapomena: prije predavanja, 15. studenog (srijeda) u 18 sati, sastanak Upravnog odbora Podružnice “Branimir Richter” Zagreb HKLD-a
Povodom 440. obljetnice velejunačke obrane
GVOZDANSKO – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora! *
Utvrda Gvozdansko, na Banovini između Gline i Dvora, spomenik je hrvatskog graditeljstva, a kakvoća gradnje potvrđuje se kroz petstoljetnu opstojnost dojmljivih obrisa kula i zidova sve do danas. Izgradili su ga plemići Zrinski, u usponu svoje vlastelinske moći za potrebe čuvanja i iskorištavanja gospodarskih posjeda u Pounju. U okolnim šumama nalazili su se bogati rudnici srebra i olova, koji su omogućavali postojanu i junačku obranu Hrvatskog kraljevstva od turskih osvajača i vlaških pomagača. Nikola III. Zrinski i njegov sin Nikola IV. Šubić Zrinski – Sigetski, u utvrdi Gvozdansko kovali su čuvene srebrne talire za kupnju naoružanja i obranu ostataka Hrvatskog kraljevstva. U tvrđavi je uvijek bila jaka vojnička posada jer je u to doba Gvozdansko bila jedna u nizu važnih utvrda, kao dio hrvatskog obrambenog sustava. Potrebno se podsjetiti da je papa Lav X. 1519.g. u pismu banu i biskupu Petru Berislaviću, podario Hrvatima naslov predziđe kršćanstva – Antemurale Christianitatis. Bilo je to prije junačke smrti Nikole IV. Šubića Zrinskog u Sigetu 1566.g., a 12 godina kasnije branilo se Gvozdansko.
Gvozdansko je mjesto hrvatskog velejunaštva bez svjetskog uzora u slavnoj obrani Hrvatskog kraljevstva od turskih osvajača.
Na Božić 25. prosinca 1577. Ferhad-paša po treći puta je ponudio braniteljima Gvozdanskog predaju, koju su hrabri branitelji odbili.
Sve juriše posada Gvozdanskog izmučena glađu i hladnoćom odbila je očajničkim i nadljudskim naporima. Tijekom noći 12. na 13. siječnja 1578. ugasila se posljednja vatra u gradu. Kad su Turci ujutro krenuli u napad nije se oglasila ni jedna puška, pa su bez ikakva otpora provalili vrata tvrđave, prodrli u grad i ostali zatečeni strahovitim prizorom.
Svi su branitelji bili na svojim položajima smrznuti, a u gradu nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva.
Ovim prizorom bio je osupnut i sam Ferhad-paša kojega je zadivila hrabrost branitelja Gvozdanskog. Branitelji su radije izginuli od gladi i hladnoće nego se predali. Poštujući njihovo junaštvo, zapovjedio je da se pronađe i dovede svećenik kako bi ih se pokopalo po kršćanskom obredu. To je bila najveća počast koju je turski osvajač odao mrtvim braniteljima Gvozdanskog.
Tragična sudbina Gvozdanskog ponovila se još jednom za Božić 1941. kada je srbočetnička rulja poslije podnevne božićne mise poubijala 55 civilnih stanovnika Gvozdanskog. Nastavilo se to i 1991. godine kad su opet stradali hrvatski civili od lokalnih četnika. Isto se dogodilo i sa Zrinom u kojem su stolovali slavni plemići Zrinski Šubići, a srbopartizani su mjesto genocidno uništili i spalili 9. rujna 1943.g. S obzirom na sve žrtve Pounja i Banovine, one iz 1941. i 1991., očituje se još veći i dublji smisao hrvatske vjekovne nacionalne obrane slobode. Ona se ne gasi ni u najtežim nedaćama, ni u bezizglednim okolnostima.
Stoga nije preuveličano ustvrditi i zaključiti – Gvozdansko je hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora!
UMJESTO ZAKLJUČKA
Gvozdansko zahtijeva znanstveni pristup utemeljen na istraživanjima domaćih i svjetskih istraživača u europskim povijesnim arhivima. U utvrdi Gvozdansko i njezinoj okolici potrebno je provesti temeljita arheološka istraživanja. Potom grad Gvozdansko treba obnoviti. Mjesto i okolicu treba stručno urediti za stalne turističke posjete. O Gvozdanskom se treba govoriti i na znanstvenim skupovima. No prvenstveno treba u školama učiti sve hrvatske naraštaje o velejunaštvu branitelja Gvozdanskog, potrebno je s učenicima održavati terensku nastavu na povijesnim mjestima u Pounju. U Gvozdanskom treba podučavati časnike Hrvatskih oružanih snaga. U siječnju, u vrijeme spomen-pohoda na Gvozdansko, cijela Domovina treba putem elektronskih medija doživjeti ceremonijal povijesnih postrojbi i postrojbi Hrvatske vojske uz prisustvo državnog poglavara. Bitnice HV-a trebale bi prekinuti povijesnu šutnju i zaborav junačkih branitelja Gvozdanskog. Konačno, državni bi poglavar trebao u protokol uvesti rijetko, izuzetno časno i isključivo posmrtno odličje „Gvozdansko“, za vitezove koji su dragovoljno prigrlili smrt da bi drugima spasili život i osigurali slobodu. Svečani ceremonijal dodjele odličja nasljednicima tih vitezova treba biti medijski popraćen i vidljiv u cijeloj Domovini.
Kada jednom neki državni poglavar Republike Hrvatske spozna veličinu braniteljske žrtve i velejunaštva u Gvozdanskom, uvede protokol svečanosti na utvrdi i osobno se nekog 13. siječnja pokloni žrtvama branitelja Gvozdanskog, tada ćemo konačno moći zaključiti: Hrvatska je doista slobodna, jer istinu o Gvozdanskom štujemo na najvišoj državnoj razini! Amen!
__________________________
* Podaci iz knjige Damir Borovčak: Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora (VN, Zagreb 2012.)
Gvozdansko je i najdulji hrvatski ep (21 406 rimovanih deseteraca, u 32 pjevanja) o čemu se ne uči u hrvatskim školama. Napisao ga je Ante Tresić Pavičić u tri godine rada od 1937.-40., a tiskan je prvi put (!) tek 2000.g.
Banovina je opustošena u ratovima, tamo treba vratiti hrvatske ljude. Bolje na Banovinu, nego da mladi odlaze u Norvešku, Kanadu, Australiju i tko zna kuda… Još je Stepinac govorio u svom zatočeništvu o potrebi vraćanja na Banovinu:
Sjećanje na Gvozdansko
Reference:
http://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/7547-ugledajmo-se-u-hrabre-branitelje-gvozdanskog.html
https://www.youtube.com/watch?v=ApbtkIeqTBI
http://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/15760-hodocasce-branitelja-gvozdansko-udbina.html
No Comments