21 ruj Članovi HKLD-a, Podružnice „Branimir Richter“ u Zagrebu, na duhovnoj obnovi u Dubrancu

U živopisnom turopoljskom mjestu Dubrancu 8. srpnja 2023. godine održana je duhovna obnova za članove HKLD-a, Podružnice „Branimir Richter“ u Zagrebu. Prije početka duhovne obnove upriličen je zajutrak i zajedničko druženje, dok su se polako pristizali sudionici. Neki od nas imaju priliku susresti se i češće, dok je za neke bila velika radost, susresti kolegice i kolege, članove HKLD-a, koje nisu susreli dulje vremena. Susret je pobudio brojna lijepa sjećanja i uveličao radost ovoga predivnog dana.

U idiličnoj atmosferi ovoga predivnog mjesta, okupanog ljetnim suncem, sparinu je ublažio hlad raskošne krošnje stare lipe, pod kojom smo se okupili, predstavili se i svaki ponaosob rekao nekoliko riječi o sebi i svojem području rada i života (slika 1.). Naša predsjednica i domaćica ove duhovne obnove, prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović, istaknula je kako su na događajima HKLD-a, dobro došli i stariji i mlađi članovi. Svi smo se zajedno pozvani međusobno upotpunjavati svojim znanjem i svojim iskustvima, stvarajući pritom čvrsto zajedništvo i nalazeći zajedničke točke interesa i suradnje.

Nakon uvodne molitve, naš je duhovnik, prof. dr. sc. fra. Draženko Tomić (slika 2.) počeo duhovni nagovor, naglasivši kako se duhovnom obnovom obilježava završetak brojnih aktivnosti prvoga dijela godine, posebice završetak akademske godine. Na poseban način se zahvalio predsjednici, prof. dr. sc. Danici Galešić Ljubanović na gostoprimstvu i lijepim riječima dobrodošlice.

Time nas je naš duhovnik uveo u glavnu temu ove duhovne obnove pod nazivom Kultura života – osnove i opseg u današnjem svijetu. Osim što je ova duhovna obnova podsjetila na prethodne događaje i zaokružila jedan vremenski period koji je za nama, ona je na svojevrstan način i uvod za simpozij pod naslovom „Izazovi u medicinskoj etici II“ koji će se, u organizaciji Podružnice HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu, održati 2. prosinca 2023. i biti će posvećeni prvome duhovniku HKLD-a, nedavno preminulom biskupu Valentinu Pozaiću. Razlažući temu današnje duhovne obnove, fra Tomić je istaknuo da se današnjoj kulturi u kojoj živimo s pravom pripisuje kultura smrti, dok mi kroz naš život i aktivnosti nastojimo promovirati i razvijati kulturu života. Nužno je obnavljati unutarnje tkivo na svim mjestima u kojima radimo i živimo, naglasio je. Zapitao se jesmo li manjina u društvu vlastite zemlje u kojoj živimo već 30 godina, kada nas se možda premalo prepoznaje kao nosioce kulture života. Veliki broj novijih znanstvenih istraživanja pokazao je kako su ona. usmjerena protiv čovjeka, odnosno zalažu se za kulturu smrti. Stoga nas je potaknuo da doživljavamo ljudski život kao Božji dar, a čovjeka kao Božjeg stvora koji je stvoren na sliku i priliku Božju, otvoren i odgovoran za sve ono na što je pozvan.

U kontekstu kulture života, fra Tomić se posebno osvrnuo na ulogu obitelji i vršenje povjerene nam uloge u našim obiteljima u skladu s Božjom voljom, te pozivom kojeg živimo i vršimo u našim konkretnim obiteljima.

Stavljajući u kontekst kulturu smrti u kojoj živimo i kojom smo okruženi, pozvani smo živjeti u nadi da će kultura života ipak pobijediti. Tome se čvrsto nadamo i stoga smo se danas ovdje okupili, nastavio je fra Tomić. Evanđelje života je konkretna i osobna stvarnost na koju se svaki od nas na svoj način osobno odlučio i živi je na svoj osobni način. Ono što je najvažnije, na strani života uvijek je i sam Bog, koji želi da život pobjedi. Njegov sin Isus Krist dao je svoj život da bi pobijedio smrt.

Dostojanstvo osobe ne proizlazi samo iz Biblije, već se jasno iskazuje i našim svjedočenjima u svakome trenutku u kojem živimo. Zahtjev za dostojanstvom tijela logična je posljedica biblijskog promišljanja osobe. Zahtjev za dijalogom i snaga vjere osnažuju kulturu života koja može donijeti mnoga dobra ovome svijetu. Stoga treba promatrati svakodnevni život s poslanjem na kojega smo pozvani.

Profesor Draženko Tomić osvrnuo se i na potrebu očuvanja okoliša u kojem živimo, jer zdrav okoliš predstavlja zdravu osnovu za život, ne samo ljudi, nego i svega što u toj okolini živi. Našem okolišu i okruženju treba pristupati interdisciplinarno, jer se takvim pristupom najefikasnije obogaćuje znanje, potrebno u brizi za okoliš u kojem živimo. Unapređenje dijaloga među članovima zajednice, te molitva jednih za druge, unapređuje vrijednosti svake osobe i doprinosi društvu u kojem živimo (slika 3.).

Na kraju svojega nagovora naš je duhovnik izrekao direktnu poruku katoličkim liječnicima. Istaknuo kako se naš susret događa u vrijeme godišnjih odmora i završetka akademske godine. S jedne strane je završetak i odmor, a s druge strane priprema i otvaranje naših srca prema onima koji su potrebni, te onima koji su naši bližnji. Preporučio nas je zagovoru presvete Bogorodice koja je zdravlje bolesnih, kao i zagovoru svetoga Josipa, zaštitnika obitelji i naše domovine.

Nakon duhovnog nagovora je održan sastanak Upravnog odbora Podružnice HKLD- „Branimir Richter“ u kojem su se prisutni članovi osvrnuli na dosadašnje aktivnosti, te najavili detalje novih aktivnosti koje nas očekuju u jesen.

Posebnost ove duhovne obnove u Dubrancu, je bilo i čestitanje 25. godišnjice svećeništva našem duhovniku prof. dr. sc. Draženku Tomiću, te mu je tom prigodom u ime Podružnice, naša predsjednica prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović darovala posebnu zahvalnicu i skulpturu kamenog jedra kipara Mate Croate koji redovito sudjeluje na našim likovnim kolonijama, te poželjela još puno lijepih i blagoslovljenih zajedničkih trenutaka u buduće (slika 4.). Istaknula je, kako je na prijedlog našega prvog, a sada pokojnog duhovnika, biskupa Valentina Pozaića, prije dvanaest godina, upravo prof. Tomić, bio predložen za duhovnika Podružnice, što je on rado prihvatio.

Druženje se nastavilo uz prigodnu zakusku i ručak, koji su bili pripremljeni zajedničkim snagama naših članica, posebice naše tajnice, gđe Slavice Grubišić, koja je priredila posebno dekoriranu tortu za našega slavljenika. Time je zaokružena i duhovna blizina i zajedništvo, koje kao Podružnica nastojimo gajiti kroz naše zajedničke susrete (slika 5.).

Tekst i fotografije prof. dr. Zora Zakanj