20 velj 2026 Obraćanje pape Lava XIV. sudionicima plenarnog zasjedanja Papinske akademije za život

Ponedjeljak, 16. veljače 2026.

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga.
Mir s vama.

Dobro jutro svima i dobro došli!

Vaše Eminencije, Vaše Preuzvišenosti, poštovani članovi Akademije, draga braćo i sestre, radost mi je prvi puta susresti se s vama zajedno s vašim novim predsjednikom, mons. Renzom Pegorarom. Zahvaljujem vam na vašem znanstvenom istraživanju stavljenom u službu ljudskog života i na aktivnostima koje provodi Papinska akademija za život.

Izuzetno cijenim temu koju ste odabrali za ovogodišnji susret: „Zdravstvena skrb za sve: održivost i jednakost“. Ova je tema vrlo važna, kako zbog svoje aktualnosti tako i zbog simboličkog značenja. U svijetu obilježenom sukobima, koji troše goleme gospodarske, tehnološke i organizacijske resurse na proizvodnju oružja i druge vojne opreme, nikada nije bilo važnije posvetiti vrijeme, ljude i stručnost očuvanju života i zdravlja. Papa Franjo je istaknuo da zdravlje „nije potrošno dobro, nego univerzalno pravo, što znači da pristup zdravstvenim uslugama ne može biti povlastica“ (Obraćanje „Doctors with Africa – CUAMM“, 7. svibnja 2016.). Zahvaljujem vam stoga što ste odabrali ovu temu.

Prvi aspekt koji želim naglasiti jest povezanost zdravlja svih i svakoga pojedinca. Pandemija COVID-19 to je pokazala, ponekad i na vrlo bolan način. Postalo je jasno koliko uzajamnost i međuovisnost podupiru naše zdravlje i sam život. Proučavanje te međuovisnosti zahtijeva dijalog između različitih područja znanja: medicine, politike, etike, upravljanja i drugih. To je poput mozaika, čiji uspjeh ovisi i o izboru pločica i o njihovu međusobnom slaganju.

Kada je riječ o zdravstvenim sustavima i javnom zdravlju, s jedne strane potrebno je razumjeti pojave, a s druge utvrditi konkretne političke, društvene i tehnološke mjere koje utječu na obitelj, rad, okoliš i društvo u cjelini. Naša odgovornost nije samo u liječenju bolesti i osiguravanju pravednog pristupa zdravstvenoj skrbi, nego i u prepoznavanju kako na zdravlje utječe i kako ga promiče niz čimbenika koje treba sagledati i suočiti se s njima u njihovoj složenosti.

U tom smislu želim ponovno naglasiti da se ne smijemo usredotočiti „na neposrednu dobit, nego na ono što će biti najbolje za sve, pri tome nastojeći biti strpljivi, velikodušni i solidarni, stvarajući veze i gradeći mostove, radeći umreženo, optimizirajući resurse, kako bi se svi mogli osjećati protagonistima i korisnicima zajedničkog rada“ (Obraćanje sudionicima seminara „O etici i upravljanju u zdravstvenom sektoru“, 17. studenoga 2025.).

Dolazimo tako do teme prevencije, koja također zahtijeva široku perspektivu, jer su situacije u kojima se zajednice nalaze rezultat društvenih i okolišnih politika te utječu na zdravlje i život osobe. Promatrajući očekivani životni vijek i kvalitetu zdravlja u različitim zemljama i društvenim skupinama, otkrivamo goleme nejednakosti. One ovise o varijablama poput visine prihoda, stupnja obrazovanja i četvrti u kojoj se živi.

Nažalost, danas se suočavamo i s ratovima koji pogađaju civilne strukture, uključujući bolnice — što predstavlja jedan od najtežih napada koje ljudske ruke mogu počiniti protiv života i javnog zdravlja. Često se kaže da su život i zdravlje jednako temeljne vrijednosti za sve, no ta je tvrdnja licemjerna ako istodobno zanemarujemo strukturne uzroke i politike koje određuju nejednakosti. Unatoč suprotnim izjavama, svi životi nisu jednako poštovani niti je zdravlje jednako zaštićeno i promicano za sve.

Koncept „Jedno zdravlje“ (One Health) može nam pomoći kao temelj za globalni, multidisciplinarni i integrirani pristup zdravstvenim pitanjima. On naglašava okolišnu dimenziju i međuovisnost različitih oblika života i ekoloških čimbenika koji omogućuju njihov uravnotežen razvoj. Važno je stoga rasti u svijesti da je ljudski život nerazumljiv i neodrživ bez drugih stvorenja. Kako stoji u enciklici Laudato si’: „Svi smo povezani nevidljivim vezama i zajedno tvorimo neku vrstu univerzalne obitelji, uzvišeno zajedništvo koje nas ispunja svetim, nježnim i poniznim poštovanjem“ (br. 89).

Shvaćen kao javno djelovanje, koncept „Jedno zdravlje“ zahtijeva uključivanje zdravstvenih razmatranja u sve politike (promet, stanovanje, poljoprivredu, zapošljavanje, obrazovanje itd.), jer pitanja zdravlja dotiču svaki aspekt života. Potrebno je stoga jačati razumijevanje i promicanje općeg dobra, kako ono ne bi bilo narušeno pritiskom pojedinačnih ili nacionalnih interesa.

Opće dobro — jedno od temeljnih načela socijalnog nauka Crkve — riskira ostati apstraktan i nevažan pojam ako ne prepoznamo da je ukorijenjeno u poticanju bliskih odnosa među ljudima i veza među članovima društva. To je tlo na kojem može rasti demokratska kultura koja potiče sudjelovanje i sposobna je ujediniti učinkovitost, solidarnost i pravednost.

Moramo ponovno otkriti temeljni stav brige kao potpore i blizine drugima, ne samo zato što je netko u potrebi ili bolestan, nego zato što svi doživljavamo ranjivost, koja je zajednička svim ljudskim bićima. Samo tako možemo razviti učinkovitije i održivije zdravstvene sustave, sposobne zadovoljiti sve zdravstvene potrebe u svijetu ograničenih resursa te obnoviti povjerenje u medicinu i zdravstvene djelatnike, unatoč dezinformacijama ili skepticizmu prema znanosti.

S obzirom na globalnu važnost ovog pitanja, ponovno ističem potrebu pronalaženja učinkovitih načina jačanja međunarodnih i multilateralnih odnosa kako bi „ponovno zadobili snagu potrebnu za svoju ulogu susreta i posredovanja. To je doista nužno za sprječavanje sukoba i kako nitko ne bi bio u napasti nadvladati druge mentalitetom sile, bilo verbalne, fizičke ili vojne“ (Obraćanje članovima Diplomatskog zbora, 9. siječnja 2026.). Ova se vizija odnosi i na suradnju i koordinaciju nadnacionalnih organizacija uključenih u zaštitu i promicanje zdravlja.

Dragi prijatelji, zaključujem izražavajući nadu da će vaša zauzetost biti djelotvorno svjedočanstvo uzajamne brige, koja izražava način na koji se Bog odnosi prema nama, jer se brine za svu svoju djecu. Srdačno blagoslivljam svakoga od vas, vaše najmilije i vaš rad.

Hvala vam.

Lav XIV.

Fotografije: Vatican Media