19 stu 2025 U Rimu održana konferencija o umjetnoj inteligenciji u medicini
Primjena umjetne inteligencije u medicini otvara nove etičke izazove, posebno kada je riječ o ljudskom dostojanstvu. Stoga je u organizaciji Papinske akademije za život (PAV) i Svjetske federacije katoličkih liječničkih društava (FIAMC) u Rimu od 10. do 12. studenoga 2025. održana konferencija „Umjetna inteligencija i medicina: izazov ljudskom dostojanstvu“ na kojoj su razmatrani profesionalni i etički izazovi integriranja umjetne inteligencije u medicinu.
Prvu sesiju otvorili su pozdravnim govorima predstavnici organizatora: predsjednik PAV-a prof. mons. Renzo Pegoraro i predsjednik FIAMC-a prof. Bernard Ars. Prof. Pegoraro pročitao je pismo koje je papa Lav XIV. uputio sudionicima Konferencije. „Smatram da je vaša predanost istraživanju potencijala umjetne inteligencije u medicini od velikog značaja. U medicini se često očituje krhkost ljudske osobe, ali nikada ne smijemo zaboraviti „ontološko dostojanstvo koje pripada osobi kao takvoj jednostavno zato što postoji jer ju je Bog htio, stvorio i volio“ (Deklaracija o ljudskom dostojanstvu Dignitas infinita, br. 7). Upravo iz tog razloga „zdravstveni djelatnici imaju poziv i odgovornost biti čuvari i sluge ljudskog života“, posebno u njegovim najranjivijim stadijima razvoja (Dokument o umjetnoj inteligenciji Antiqua et nova, br. 71). Isto se može reći i za one koji su odgovorni za korištenje umjetne inteligencije u ovom području. Doista, što je veća krhkost ljudskog života, to se veća plemenitost traži od onih kojima je povjerena skrb za čovjeka“, istaknuo je Sveti Otac.
Potom su uslijedila izlaganja s iskustvima primjene umjetne inteligencije u zdravstvenim sustavima Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Uz napredak i prednosti koje donosi primjena umjetne inteligencije u dijagnostiku i liječenje mnogih bolesti, s oprezom se treba kontrolirati i regulirati njezina primjena kako ne bi došlo do zlouporabe i neželjenih učinaka na zdravlje ljudi. Sustavi umjetne inteligencije često djeluju na temelju algoritama koji možda nisu u potpunosti transparentni. Kada u dijagnostičku obradu ili preporuke za liječenje uključimo i umjetnu inteligenciju, pacijenti se mogu suočiti s poteškoćama u razumijevanju načina donošenja odluka, a to može ugroziti njihovu autonomiju. Primjena umjetne inteligencije temelji se na prethodno prikupljenim podacima koji mogu sadržavati pristranosti koje mogu utjecati na ishod liječenja. Pristrani algoritmi mogu dovesti do nejednakosti u pristupu liječenju temeljenom na rasi, spolu, socioekonomskom statusu ili drugim čimbenicima, potencijalno ugrožavajući ljudsko dostojanstvo određenih skupina stanovništva.
Često se sustavi umjetne inteligencije oslanjaju na velike baze podataka o bolesnicima pa je potrebno voditi računa i o tome kako se ti podaci prikupljaju, pohranjuju i koriste. Zaštita privatnosti tih bolesnika ključna je za očuvanje povjerenja i dostojanstva pojedinaca u zdravstvenom sustavu. Bolesnici trebaju dobiti jasnu informaciju o tome kako će se njihovi podaci koristiti u istraživanjima i aplikacijama umjetne inteligencije, a trebali bi imati i pravo povući svoj pristanak na to.
Drugu sesiju otvorio je prof. Dominque Lambert koji je u svom izlaganju govorio o tome kako umjetna inteligencija mijenja humane odnose u medicini. „Iako nove tehnologije i umjetna inteligencija donose mnoge dobrobiti, odnos liječnik-bolesnik ne može se temeljiti samo na tehnološkoj medijaciji. Stoga je potrebno istaknuti etički pristup umjetnoj inteligenciji u medicini s ciljem promicanja poštivanja dubokih ne-tehnoloških dimenzija odnosa liječnik-bolesnik te usmjeravanja humanije upotrebe umjetne inteligencije u zdravstvenoj skrbi za bolesnike“, zaključio je prof. Labmbert.
Na temu personalizirane medicine i utjecaju umjetne inteligencije na depersonalizaciju medicine govorili su i ostali predavači u toj sesiji. Postoji bojazan da primjena umjetne inteligencije može dovesti do depersonalizacije skrbi za bolesnike ako se zdravstveni djelatnici previše oslanjaju na tehnologiju, smanjujući time ljudske aspekte interakcije između bolesnika i liječnika. Zato umjetna inteligencija treba biti sredstvo za poboljšanje interpersonalne interakcije umjesto da je u potpunosti zamijeni, prvenstveno radi očuvanja ljudskog dostojanstva u medicini.
U trećoj sesiji razmatrao se utjecaj umjetne inteligencije na edukaciju i organizaciju zdravstvene zaštite. „Trenutna putanja tehnološkog napretka, posebno u vezi s umjetnom inteligencijom, paradoksalno se može povezati s involucijom ljudske inteligencije i erozijom bitnih ljudskih sposobnosti, intelektualnih i relacijskih. Ovu perspektivu potkrepljuju znanstveni dokazi: uočena reverzija Flynnovog efekta, prevalencija Dunning-Krugerovog efekta, društveni utjecaj doba post-istine i fenomena „truljenja mozga“ te posljedična globalna pandemija mentalnog zdravlja obilježena povećanim kognitivnim i emocionalnim disbalansom. Klinička praksa nije samo sposobnost zdravstvene skrbi za nekoga nego je poput pratnje nekoga na putovanju koje je antropološko, kako za pacijenta tako i za zdravstvenog djelatnika. Stoga se medicinsko obrazovanje ne može svesti samo na „praktičnu obuku“ jer ono uključuje i internalizaciju unutarnjeg habitusa koji uključuje i samosvijest, svijest o drugome i svijest o vlastitoj ulozi koju kao ljudi, međusobno i s drugim ljudima, tražimo i stvaramo smisao poput unutarnjih forma mentis“, zaključila je pedagoginja prof. Antonia Chiara Scardicchio.
Četvrtu sesiju moderirali su generalni tajnik FIAMC-a prof. Josè Diogo Martins i predsjednik HKLD-a i Europske federacije katoličkih liječničkih društava prof. Rok Čivljak. U sklopu te sesije održan je i okrugli stol u kojemu su sudjelovali članovi Sekcije mladih FIAMC-a „Societas Lucae“. U interaktivnoj i vrlo živoj raspravi pokazali su kako mladi vide umjetnu inteligenciju i njenu integraciju u medicinu te kojih sve izazova moramo biti svjesni kako njena primjena ne bi poremetila interpersonalne odnose u medicini, a osobito odnos liječnik-pacijent.
Filozof i neurobioetičar prof. Alberto Carrara postavio je pitanje kako možemo očuvati ljudsko dostojanstvo u u eri u kojoj strojevi i umjetna inteligencija donose odluke o životu i zdravlju? „Iako nove tehnologije mogu unaprijediti dijagnostičke mogućnosti medicine, personaliziranu skrb i dostupnost zdravstvene skrbi, postoji i rizik da one doprinesu redukcionističkom pogledu na osobu, instrumentalizaciji života i produbljivanju postojećih nejednakosti. Integracijom etičke analize i kršćanskog humanizma može se osvijetliti put kojim umjetna inteligencija ulazi u medicinu kako ne bi došlo do ugrožavanja dostojanstva i misterija ljudske osobe. To daje nadu u opstanak dostojanstva ljudske osobe usprkos primjeni umjetne inteligencije u medicini“, zaključio je prof. Carrara.
Na kraju Konferencije prof. Renzo Pegoraro i prof. Bernard Ars zahvalili su sudionicima Konferencije na sudjelovanju te pročitali završnu izjavu sa zaključcima Konferencije koja je objavljena na mrežnim stranicama PAV-a i FIAMC-a. Iako umjetna inteligencija donosi revolucionarne promjene u područje medicine, važno je očuvati ljudsko dostojanstvo tijekom njezine primjene. Rješavanje etičkih izazova koje donosi umjetna inteligencija zahtijeva nijansirano razumijevanje tehnologije i inherentne vrijednosti svakog bolesnika. Očuvanjem transparentnosti, inkluzivnosti i suosjećanja, zdravstvena zajednica može pozitivno iskoristiti potencijal koji donosi umjetna inteligencija, a pritom zadržati dostojanstvo osoba kojima služi.
Drugi dan Konferencije započeo je svetom misom koju je u Bazilici sv. Petra za sve sudionike Konferencije predvodio kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, a u srijedu 13. studenoga sudionici Konferencije sudjelovali su na općoj audijenciji kod Svetog Oca na Trgu sv. Petra tijekom koje je Sveti otac pozdravio organizatore i sudionike Konferencije te im zahvalio na tome što su razmatrali ovo važno područje suvremene medicine.
Na Konferenciji su uz predsjednika HKLD-a prof. Roka Čivljaka sudjelovali i prof. dr. sc. Marta Čivljak i doc. dr. sc. Odilon Singbo s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, svećenik Riječke nadbiskupije vlč. Antonio Vučković koji je trenutno na studiju u Rimu, predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj mons. Ivo Martinović i voditelj Ureda HBK za život i obitelj dr. Petar Krešimir Hodžić. Nakon opće audijencije susreli su se i s gospićkim biskupom mons. Markom Medom koji je na audijenciji sudjelovao s velikom skupinom vjernika iz Gospićko-senjske biskupije povodom obilježavanja 25. obljetnice osnivanja Biskupije.
Više o Konferenciji možete pročitati na mrežnim stranicama PAV-a i FIAMC-a:
https://www.aimedicine.va/en.html
https://www.fiamc.org/fiamc/presidency/dr-bernard-ars/statement-ai-and-medicine/
Rok Čivljak
Sorry, the comment form is closed at this time.