19 lis 2025 Održan studijski dan „Dušobrižništvo u zdravstvu“
Uoči blagdana sv. Luke evanđelista, nebeskog zaštitnika liječnika i članova HKLD-a, u petak 17. listopada 2025. održan je na Hrvatskome katoličkom sveučilištu (HKS) studijski dan za djelatnike i suradnike u zdravstvu na temu „Dušobrižništvo u zdravstvu“. Skup je organiziran na inicijativu HKLD-a u suorganizaciji s Hrvatskom biskupskom konferencijom (HBK) i HKS-om kako bi se po prvi puta u Hrvatskoj interdisciplinarno pristupilo analizi dušobrižništva u hrvatskom zdravstvenom sustavu te mogućnostima njegovog unapređenja.
Ovaj cjelodnevni skup svečano je otvorio zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, predsjednik HBK. Uvodni dio programa moderirao je generalni tajnik HBK doc. dr. sc. Krunoslav Novak koji je predvodio i uvodnu molitvu, a potom se uime odsutnog rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića okupljenima obratio prorektor za kvalitetu, identitet i poslanje HKS-a prof. dr. sc. Ante Crnčević rekavši da HKS u svim nastavnim programima nastoji promicati vrijednosti kršćanske antropologije te zagovarati cjelovit pristup osobi razvijajući skrb za tjelesno i duhovno zdravlje. „Upravo zbog toga, dolikovalo je ovaj dan organizirati baš na HKS-u koji u svojim studijskim programima osobito njeguje one s područja biomedicine i zdravstva. (…) Cjelovitost pristupa bolesnom otkriva i gotovo zaboravljeni glagol zacijeliti, učiniti cjelovitim (…), a cjelovitosti u zdravlju nema zaboravi li se skrb za duhovnu dimenziju čovjeka. Zato je i spasenje nazvano Božjim cjelovom čovjeku, a svi nositelji dušobrižničke brige u zdravstvu služitelji Božjega cjelova onima koji su pogođeni bolešću, ali i svim dionicima zdravstvene skrbi“, istaknuo je prorektor. Na kraju je zaželio svima ugodan rad u ovome danu, a dr. Roku Čivljaku čestitao na izboru za predsjednika Europske federacije katoličkih liječničkih društava (FEAMC).
Potom je okupljene pozdravio izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, predsjednik Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva, te iskazao radost i zadovoljstvo suorganizacijom ovoga važnog događaja istaknuvši: „Vjerujem da svi koji ste ovdje okupili osjećate potrebu razgovarati o temi dušobrižništva u zdravstvu, vidjeti što smo do sada u Hrvatskoj napravili na ovom području, ali što bismo još mogli napraviti da se dušobrižništvo inkorporira u hrvatski zdravstveni sustav kao sastavnica zdravstvene skrbi koju pružamo našim bolesnicima. Ali ne samo bolesnicima, nego i skrbi koju moramo pružiti i članovima njihovih obitelji koje su u potrebi, kao i samim zdravstvenim djelatnicima.“
Prije otvorenja studijskog dana, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša u svom govoru istaknuo je da pozdravlja „izbor teme ‘Dušobrižništvo u zdravstvu’ jer izražava vašu osjetljivost i trud oko cjelovite brige za čovjeka, za njegove tjelesne, duševne i duhovne potrebe.“
„Premda bi cjelovita skrb za čovjeka trebala biti cilj svih humanističkih profesija i zvanja, valja podsjetiti na temeljnu istinu koja dušobrižništvo stavlja u prvome redu u domenu svećeničkog zvanja i poslanja. Svećenik je po naravi svoje službe dušobrižnik, ‘curator animarum’. Ni jedan svećenik, bez obzira na službu koju obnaša, ne može biti samo administrator, samo propovjednik ili samo vjeroučitelj. On je prije svega i u svemu dušobrižnik. Jasno je da svećenička pastoralna skrb ne podrazumijeva samo duhovne, nego i vremenite potrebe vjernika, no ako svećenik zanemari brigu za spasenje duša, promašio je svoje zvanje, a ono što je propustio učiniti nitko ne može nadoknaditi“, rekao je nadbiskup.
Povezujući skrb svećenika i zdravstvenih djelatnika, nadbiskup Kutleša istaknuo je da „mi svećenici moramo s tugom priznati da se u današnje vrijeme gubi osjećaj za potrebu brige o duši. Takav trend nameće nam sama kultura. U kontekstu zdravstva, na liječnicima i medicinskom osoblju teret je brige o zdravlju, a svi kojima je liječnička pomoć potrebna traže ponajprije tjelesno ozdravljenje. Dušobrižništvo u zdravstvu ne podrazumijeva samo skrb za bolesne i umiruće, nego cijelu mrežu odnosa. Suvremeno društvo sve više zazire od suočavanja sa smrću, a taj isti strah, nažalost, nerijetko se uvlači i u srca mlađih svećenika. I sami zbunjeni patnjom izbjegavaju sobe teških bolesnika.“
Nadbiskup je zaključno uputio riječi ohrabrenja: „Dragi svećenici i medicinski djelatnici, ne bojte se! Svakodnevno susretanje s patnjom, nemoći i granicama života vaše poslanje čini najuzvišenijim mjestom svjedočenja nade. Vas svećenici, posebno pozivam da se s obnovljenim zanosom vratite svojoj prvotnoj službi, dušobrižništvu. Budimo pastiri koji ne uzmiču pred zahtjevnošću svoje službe, nego ulaze s Kristom u tamu kako bi upalili svjetlo vječnosti. Svaka duša izgubljena našim nemarom bit će i naš gubitak pred Bogom.“
Nakon pozdravnih govora i službenog otvorenja, uslijedio je radni dio Studijskog dana u kojemu se o dušobrižništvu u zdravstvu govorilo iz perspektive svećenika, zdravstvenog djelatnika i bolesnika, a sažeto je prikazano i aktualno stanje u pastoralu zdravstva u Hrvatskoj te prijedlog budućeg interdisciplinarnog programa formacije dušobrižnika u zdravstvu. O važnosti i dobrobitima integracije duhovnosti i vjere u zdravstveni sustav, kao i ulozi tzv. Bolničkog tima za duhovnu skrb koji se primjenjuje u Sjedinjenim Američkim Državama, govorio je prof. Harold G. Koenig sa Sveučilišta Duke, SAD, jedan od najcitiranijih znanstvenika iz područja dušobrižništva u zdravstvu.
U poslijepodnevnom interaktivnom dijelu programa održano je četiri panela u kojima su sudjelovali pastoralni i zdravstveni djelatnici, bolesnici i članovi njihovih obitelji, predstavnici udruga i zaklada te članovi šire akademske zajednice. U njima se raspravljalo o prednostima i nedostacima različitih modela dušobrižništva u zdravstvu te promišljalo o načinima unaprjeđenja postojećeg sustava dušobrižništva u hrvatskom zdravstvenom sustavu.
Predsjednik HKLD-a prof. Čivljak moderirao je plenarnu raspravu na kraju programa u kojoj su predstavnici pojedinih panela iznijeli svoje zaključke i prijedloge proizišle iz rasprava u pojedinim panelima. Prof. Čivljak sažeo je sadržaj cjelodnevnog programa u nekoliko točaka:
- Dušobrižništvo (pastoral) u zdravstvu nužno je inkorporirati u hrvatski zdravstveni sustav jer cjelovitost pristupa bolesnicima, uz skrb za tjelesno i psihičko, uključuje i skrb za duhovnu dimenziju čovjeka koji je pogođen bolešću i smrću te predstavlja integralni dio holističkog pristupa zdravlju i bolesti.
- Dušobrižništvo je potrebno organizirati na način da je duhovna skrb usmjerena prvenstveno na bolesnike koji su u najvećoj potrebi, ali i na članove njihovih obitelji, kao i na zdravstvene djelatnike koji o njima skrbe, jer pritisnuti teretom i izazovima svoga zvanja strada i njihov duhovni integritet.
- Uz već postojeće dobre pravne osnove organizacije dušobrižništva u zdravstvu u Hrvatskoj, utemeljene na ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske, potrebno je razmotriti dodatna zakonska rješenja kako bi se dušobrižništvo u zdravstvu provodilo u skladu s pravnim okvirom na kojemu počiva cjelokupni zdravstveni sustav.
- Zahtjevnu i slojevitu dušobrižničku službu mogu obavljati samo educirani, kvalificirani i kompetentni dušobrižnici zbog čega je potrebno iznaći formacijski model dušobrižnika. Iako je dušobrižništvo u prvome redu u domeni svećeničkog zvanja i poslanja jer je svećenik po naravi svoje službe dušobrižnik (curator animarum), u duhovnoj skrbi za bolesnike trebaju sudjelovati i zdravstveni djelatnici, ali i laici (članovi obitelji, članovi humanitarnih udruga, volonteri i dr.) koji također moraju usvojiti određena znanja i vještine dušobrižništva kroz programe cjeloživotnog učenja i trajne edukacije.
- Holistička i multidisciplinarna zdravstvena skrb podrazumijeva da je dušobrižnik integralni član zdravstvenog tima koji uz skrb za bolesnikove somatske i psihičke potrebe skrbi i za duhovne potrebe bolesnika, članova njegove obitelji i zdravstvenih djelatnika u kliničkom okruženju.
Ostatak programa i Knjiga sažetaka dostupni su na poveznici.
Program je završio misnim slavljem u Bazilici sv. Antuna Padovanskog kojim je proslavljen blagdan sv. Luke evanđelista, nebeskog zaštitnika HKLD-a. Misu je predvodio zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK mons. Dražen Kutleša, a koncelebrirali su apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije doc. dr. sc. Krunoslav Novak, gvardijan samostana na Svetom Duhu prof. dr. sc. fra Ivan Karlić, OFMConv., upravitelj župe i rektor bazilike na Svetom Duhu fra Ivan Marija Lotar, OFMConv., župnik Župe sv. Ivana Krstitelja na Novoj Vesi u Zagrebu vlč. Andrija Miličević, duhovni asistent HKLD-a prof. dr. sc. don Ivan Bodrožić, duhovnik Sekcije mladih HKLD-a vlč. Matej Zakanj, drugi duhovnici i povjerenici za bolnički pastoral, bolnički kapelani i drugi okupljeni svećenici.
Izvještaj s proslave sv. Luke na Svetom Duhu možete vidjeti na ovoj poveznici.
Rok Čivljak
Sorry, the comment form is closed at this time.