06 lis Izlaganja prof. Roka Čivljaka, novog predsjednika FEAMC-a, na Skupštini u Bariju

 

Kao što smo već ranije objavili, na Generalnoj skupštini Europske federacije katoličkih liječničkih društava (FEAMC) održanoj od 26. do 28. rujna 2025. u Conversanu/Bariju u Italiji, predsjednik HKLD-a izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak izabran je za novog predsjednika FEAMC-a u idućem četverogodišnjem mandatnom razdoblju (2025. – 2029.)

 

Za prvog dopredsjednika FEAMC-a izabran je prof. dr. Jozef Glasa (Slovačka), za glavnog tajnika prof. dr. Frans J. van Ittersum (Nizozemska), a za rizničara dr. Diogo Cunha e Sà (Portugal). Na prijedlog prof. dr. Alexandrea Laureano-Santosa (Portugal), izaslanici Skupštine jednoglasno su dosadašnjeg predsjednika FEAMC-a prof. dr. Vincenza Defilippisa imenovali počasnim članom Upravnog odbora FEAMC-a.

Generalna Skupština započela je u petak 26. rujna, na blagdan svetih Kuzme i Damjana, zaštitnika liječnika i ljekarnika te suzaštitnika HKLD-a. Skupštinu su pozdravnim govorima i riječima dobrodošlice otvorili aktualni predsjednik prof. dr. Vincenzo Defilippis i generalni tajnik prof. dr. Frans J. van Ittersum.

U nastavku Skupštine održana je sekcija „Duhovnost katoličkih liječnika u Europi“. Uvodno predavanje održao je NJ. E. kardinal Willem J. Eijk, nadbiskup metropolit Utrechta (Nizozemska), inače i sam liječnik, koji godinama prati rad FEAMC-a i sudjeluje na mnogim njegovim događanjima. Nakon njega uslijedila su izlaganja delegata iz više europskih zemalja koji su iznijeli svoja iskustva i primjere kako se potiče duhovnost i provode duhovne aktivnosti za liječnike u svojim sredinama: prof. dr. Ivan Bodrožić (Hrvatska), prof. dr. Stefan de Smedt (Belgija), dr. Oliviero Gorrieri (Italija), prof. dr. Eglė Markūnienė (Litva), dr. Diogo Cunha e Sà (Portugal), dr. Helena Glasova (Slovačka), dr. Javier Sanz-Latiesas (Španjolska – Katalonija), dr. Lotte Voets (Nizozemska), dr. Ewa Slizień (Poljska), dr. Marko Šimenc (Slovenija), prof. dr. Tomas Kucera (Češka), dr. Niklaus Waldis (Švicarska), dr. Adrian Farrell (Velika Britanija), dr. Keith Holmes (Irska).

U drugoj sekciji pod naslovom „Budućnost FEAMC-a: prijedlozi i smjernice za budućnost“ održano je nekoliko izlaganja kojima je prikazan plan aktivnosti i budućeg razvoja FEAMC-a. Izlaganja su održali izv. prof. dr. Rok Čivljak (Hrvatska), prof. dr. Frans J. van Ittersum (Nizozemska), prof. dr. Jozef Glasa (Slovačka) i dr. Diogo Cunha e Sà (Portugal). Nakon izlaganja i drugi delegati uključili su se u konstruktivnu raspravu koja je odražavala želju da se aktivnosti katoličkih liječnika u Europi intenziviraju, kako na nacionalnim tako i na kontinentalnoj razini, zbog očito velikih potreba liječnika za duhovnošću, ali i očuvanja kršćanskih vrijednosti koje treba nastojati održati sastavnim dijelom liječničkoga zvanja.

Ovdje donosimo izlaganja novoizabranog predsjednika FEAMC-a za vrijeme trajanja Generalne skupštine, a izvješća o ostalim izlaganjima možete pronaći na mrežnoj stranici FEAMC-a (https://feamc.eu/presentations-and-texts-feamc-general-assembly-bari-conversano-2025/).

Andrea Koščec

 

Nastupno izlaganje kandidata za predsjednika FEAMC-a na Izbornog generalnoj skupštini FEAMC-a

 

Budućnost FEAMC-a: prijedlozi i smjernice (2025. – 2029.)
Conversano – Bari, 26. rujna 2025.

Hvaljen Isus i Marija!

1) Uvod

Započeti ću svoje izlaganje kratkim predstavljanjem sebe kao kandidat za predsjednika FEAMC-a, ne radi vlastite promocije, već kako bih istaknuo da je sve ovo o čemu ću izlagati rezultat više od 30 godina iskustva kao liječnika i člana Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, udruge koja već 35 godina, od neovisnosti Republike Hrvatske, okuplja preko 1300 zdravstvenih djelatnika, uglavnom liječnika i farmaceuta, ali i drugih zdravstvenih djelatnika visoke stručne spreme.

Iz svega toga proizlaze i moji stavovi o tome koja je svrha postojanja Europske federacije katoličkih liječničkih društava (FEAMC), tko bi trebao sudjelovati u ostvarivanju njenih ciljeva i kako te ciljeve postići, koji su naši prioriteti.

2) Moje profesionalno nasljeđe: iskustva i kompetencije

Rođen sam na blagdan sv. Luke 1966. u Šibeniku, gdje sam završio osnovnu i srednju školu.

Diplomirao sam medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojemu sam završio i poslijediplomski studij iz infektologije, poslijediplomski studij iz dijalize i doktorski studij iz biomedicine.

Od 1997. bavim se infektologijom, radim u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu (pretpostavljam da svi znate da je sveti Roko zaštitnik od zaraznih bolesti), a od 2017. godine pročelnik sam Zavoda za respiratorne infekcije iste Klinike.

Od 2010. godine zaposlen sam na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, najprije kao asistent, potom docent, a sada izvanredni profesor infektologije.

Uz specijalizaciju iz infektologije, Ministarstvo zdravstva priznalo mi je status specijalista pedijatrijske infektologije i užeg specijalista intenzivne medicine. Član sam Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske od 2004. godine.

U tri navrata usavršavao sam se u inozemstvu: godine 1998. i 2002./2003. u Rimu (Italija) te 2014. u Barceloni (Španjolska). Autor (ili koautor) sam preko 20 poglavlja u knjigama i udžbenicima te preko 80 stručnih i znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim recenziranim časopisima.

Oženjen sam Martom, kolegicom i članicom HKLD-a, imam tri kćeri, jednog zeta, dva unuka… nemam psa.

Cijeloga svoga života aktivan sam član mjesne Crkve, do 19. godine života u Šibenskoj biskupiji u kojoj sam rođen i odrastao, a od početka studija i preseljenja u Zagreb u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Član sam Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva (HKLD) od 1994. (preko 30 godina!) u kojemu sam svoje prve aktivnosti započeo u Sekciji mladih, a zatim u Sekciji za odgoj i obrazovanje. U dva mandata bio sam član središnjeg Upravnog odbora, a osnivanjem Podružnice HKLD-a u Zagrebu 2007. postao sam njen dopredsjednik (2007. – 2011.), a kasnije i predsjednik (2011. – 2015.). Od 2015. do 2019. bio sam prvi dopredsjednik HKLD-a, a od 2019. obnašam dužnost predsjednika (sada u drugom mandatu).

Od 2020. predstavljam Hrvatsko katoličko liječničko društvo u Izvršnom odboru FEAMC-a, a od 2023. predstavnik sam FEAMC-a u Izvršnom odboru FIAMC-a.

Od ostalih aktivnosti unutar HKLD-a, nekoliko sam godina vodio Odbor za financije i Odbor za uređenje našeg novog prostora. Suosnivač sam i urednik biblioteke Signa cordis HKLD-a u kojoj objavljujemo literarne radove članova HKLD-a. Dugogodišnji sam član Uredničkog odbora, a od 2021. glavni urednik Glasnika HKLD, stručno-znanstvenog časopisa koji naše Društvo izdaje od 1991. godine.

Suorganizirao sam nekoliko tečajeva u HKLD-u, od kojih su najznačajniji bili „Znanjem protiv deset vodećih bolesti u Hrvatskoj“ i „Osnove zdravstvene skrbi za misionare u tropskim krajevima“. Ove godine pokrenuo sam Ljetnu školu etike HKLD-a za mlade (Dubrovnik, 2025.). Sa suprugom Martom, koja je također članica HKLD-a, proveo sam dva tjedna u misiji u Beninu gdje sam sudjelovao u zdravstvenoj skrbi za lokalnu zajednicu te humanitarnom radu u dječjem sirotištu. Inicijator sam organiziranja umjetničkih izložbi (božićnih i uskrsnih) i umjetničkih kolonija koje se održavaju u našem Društvu od 2009. godine.

Od ostalih aktivnosti u Crkvi, član sam Oratorijskog zbora Cantores Sancti Marci koji obogaćuje liturgiju u crkvi sv. Marka u Zagrebu.

3) Budućnost FEAMC-a: prijedlozi i smjernice za daljnje djelovanje

Tijekom svoje profesionalne i znanstvene karijere, zagovarajući integraciju vjere i medicine, dosljedno sam se trudio slijediti temeljna načela koja FEAMC utjelovljuje: poštovanje dostojanstva ljudske osobe, predanost općem dobru i promicanje kršćanskih načela u zdravstvu te zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Moja iskustva kao predsjednika Hrvatskog katoličkog liječničkog društva i moje prethodno sudjelovanje u raznim katoličkim inicijativama ojačali su moje uvjerenje u vitalnu ulogu koju bi FEAMC trebao imati u širem europskom kršćanskom zdravstvenom okruženju.

Iz svega gore navedenoga, smatram da imam bogato iskustvo na temelju kojega mogu kompetentno sugerirati smjernice daljnjeg razvoja i djelovanja Europske federacije katoličkih liječničkih društava koje bih sažeo u pet ključnih područja: 1) promicanje etičkih načela u medicini; 2) potpora zdravstvenim djelatnicima; 3) zagovaranje pravednosti u zdravstvu; 4) poticanje međunarodne, interdisciplinarne i interinstitucionalne suradnje; 5) okupljanje studenata i mladih zdravstvenih djelatnika.

4) FEAMC kao promicatelj etičkih načela u medicini

FEAMC bi trebao neumorno raditi na promicanju etičkih načela u medicini, u prvom redu u ugrađivanje Učiteljstva Katoličke crkve u profesionalne temelje medicine utemeljene na dokazima. Organiziranjem radionica i konferencija te poticanjem rasprava o medicinskoj etici možemo omogućiti našim članovima da se bolje snađu u složenom moralnom okruženju te lakše suoče s izazovima kojima se suočavaju u svojoj svakodnevnoj praksi.

U ostvarivanju ovog cilja, FEAMC bi trebao:

a) razvijati standarde i smjernice – koja odražavaju katolička moralna načela, a bave se suvremenim medicinskim etičkim dilemama, poput skrbi na početku i kraju života, reproduktivnog zdravlja i genetskog inženjeringa, ali i mnogim drugim temama, kao što su medicinsko obrazovanje, znanstvena istraživanja, primjena umjetne inteligencije, dušebrižništvo u zdravstvu i sl;

b) osigurati obrazovanje i osposobljavanje zdravstvenih djelatnika – kroz radionice, seminare, konferencije, tečajeve i ljetne škole kako bi se zdravstveni djelatnici (posebno mladi) educirali o etičkim temama u medicini, s naglaskom na integriranju vjere i dušobrižništva u zdravstvenu skrb;

c) javno zagovarati i biti društveno aktivan – kroz kampanje za podizanje svijesti javnosti o etičkim pitanjima u zdravstvu te suradnju s kreatorima politika osigurati da se zakoni i propisi o zaštiti zdravlja naroda i medicinskoj praksi usklade s kršćanskim načelima o očuvanju ljudskoga života od začeća do prirodne smrti;

d) podržavati znanstvena istraživanja i publikacije – osigurati potpore ili mogućnosti financiranja istraživačkih projekata te objavljivanja članaka, časopisa i drugih publikacija o etičkim pitanjima u medicini iz katoličke perspektive, doprinoseći akademskom diskursu i praktičnim rješenjima, uz sveopću pomoć i podršku znanstvenih institucija Katoličke Crkve;

e) provoditi kontinuiranu evaluaciju – praćenje i procjenjivanje utjecaja različitih aktivnosti na poboljšanje etičkih standarda u medicini, koristeći povratne informacije od medicinskih udruga (nacionalnih i međunarodnih) i pojedinaca radi poboljšanja strategija i resursa.

Poduzimanjem ovih aktivnosti, FEAMC bi mogao značajno doprinijeti promicanju etičkih načela u medicini, osiguravajući da se zdravstvena skrb provodi u skladu s učiteljstvom Katoličke crkve, poštivajući dostojanstvo ljudske osobe i život od začeća do prirodne smrti.

5) FEAMC kao potpora zdravstvenim djelatnicima

Uz bolesnike, u središtu interesa Europske federacije katoličkih liječničkih društava trebali bi biti zdravstveni djelatnici. FEAMC mora prepoznati izazove s kojima se zdravstveni djelatnici suočavaju u današnjem svijetu te zagovarati programe kontinuiranog obrazovanja, podrške tjelesnom i mentalnom zdravlju te duhovnoj formaciji zdravstvenih djelatnika kako bismo osigurali da članovi FEAMC-a nisu samo sposobni profesionalno obavljati svoje zadaće, već i njegovati svoj poziv skrbitelja o tjelesnim, mentalnim i duhovnim potrebama svojih bolesnika.

Evo nekoliko načina na koji bi FEAMC mogao ostvariti ovu ulogu:

a) duhovna i moralna potpora zdravstvenim djelatnicima – kroz programe trajne edukacije i savjetovanja o upravljanju stresom, etičkim dilemama i iscrpljenošću povezanim s prirodom njihova posla, kao i psihološkom i duhovnom potporom u kriznim situacijama, kao npr. uvođenjem programa tzv. koda lavande (engl. Code Lavender). U postizanju ovog cilja osobito mogu pomoći duhovne rekolekcije i duhovne obnove koje FEAMC može organizirati na nacionalnoj i internacionalnoj razini, nudeći zdravstvenim djelatnicima vrijeme za ponovno povezivanje sa svojim kršćanskim temeljima i duhovnim vrijednostima;

b) obrazovanje i osposobljavanje – ponuditi programe kontinuiranog obrazovanja i osposobljavanja o etičkim pitanjima u zdravstvu kako bi se zdravstveni djelatnici osposobili aktualnim znanjima i vještinama te uspjeli integrirati svoja katolička etička načela u svakodnevnu kliničku praksu, ali i provoditi radionice usmjerene na jačanje otpornosti u slučaju suočavanja s emocionalnim i etičkim izazovima u zdravstvu;

c) umrežavanje i izgradnja zajednice – kroz formiranje grupa i mreža vršnjačke podrške za zdravstvene djelatnike iste dobi u kojima mogu razmjenjivati svoja iskustva, kao i jačanje mentorskog sustava kroz koji bi iskusni praktičari prenosili svoja znanja i iskustva mlađim kolegama;

d) zagovaranje profesionalnih prava – što uključuje pravo na primjerene radne uvjete i radno opterećenje, pravednu naknadu, ali i pravo na priziv savjesti kako bi zdravstveni djelatnici mogli djelovati u skladu sa svojom savješću, posebno u vezi s praksama koje su u suprotnosti s njihovim moralnim ili vjerskim uvjerenjima;

e) priznanja i nagrade – provoditi programe priznanja ili nagrada koje ističu uzornu etičku praksu u zdravstvu, doprinoseći kulturi izvrsnosti i morala među zdravstvenim djelatnicima.

Ovakvim bi pristupom Europska federacija katoličkih liječničkih društava stvorila poticajni ekosustav za zdravstvene djelatnike, pomažući im da se snađu u svakodnevnim moralnim i etičkim izazovima, uz istovremeno promicanje visokih etičkih standarda u zdravstvenoj skrbi.

6) FEAMC kao zagovaratelj pravednosti u zdravstvu

Jedna od zadaća FEAMC-a je i uklanjanje razlika u dostupnosti zdravstvene skrbi koja mora biti osigurana svima, na pravedan način, a posebno pripadnicima marginaliziranih skupina stanovništva, utjelovljujući poziv Crkve da služi „najmanjima među nama“. Uklanjanjem sistemskih nejednakosti i osiguravanjem da se u medicinskoj praksi poštuje dostojanstvo svake osobe, FEAMC može pridonijeti pravednosti zdravstvenog sustava koji mora biti dostupan svima, a ne samo privilegiranima. Ovo su neke od mogućnosti kojima bi FEAMC mogao unaprijediti pravednost u zdravstvu:

a) podizanjem svijesti i obrazovanja – kroz radionice i seminare za edukaciju zdravstvenih djelatnika te javne obrazovne kampanje kojima se podiže svijest o razlikama u zdravstvu i zalaže za socijalnu pravdu unutar zdravstvenog sustava, s naglaskom na brigu za ranjive i marginalizirane skupine stanovništva;

b) utjecajem na politiku i zakonodavstvo – kroz suradnju s lokalnim, nacionalnim i međunarodnim kreatorima politika u Europi te drugim nevladinim organizacijama kako bi se potaknulo zalaganje za pravedan pristup zdravstvenoj skrbi te lobiralo za zakone i propise koji štite prava bolesnika i zdravstvenih djelatnika;

c) podrška socijalno ugroženim skupinama stanovništva – putem razvijanja i promoviranja inicijativa koje su posebno usmjerene na socijalno ugrožene skupine stanovništva, uključujući izbjeglice, obitelji s niskim prihodima i starije osobe, osiguravajući im potrebnu medicinsku skrb i resurse;

d) praćenje i procjena zdravstvenih sustava – kako bi se utvrdila područja nepravde ili nejednakosti, izvještavajući javnost i relevantne vlasti o negativnim događajima i trendovima;

e) uloga obrazovanja u promicanju pravde – suradnjom s medicinskim fakultetima i drugim visokim zdravstvenim učilištima na razvoju kurikuluma koji uključuju socijalnu pravdu i zdravstvenu etiku, pripremajući buduće zdravstvene djelatnike da prepoznaju i zalažu se za pravednost u zdravstvu.

Provođenjem ovih strategija, FEAMC može postati snažan zagovornik pravednosti u zdravstvu, osiguravajući da svi pojedinci dobiju pravednu i dostojanstvenu zdravstvenu skrb, što odražava temeljne vrijednosti socijalnog nauka Crkve.

7) FEAMC kao poticatelj interdisciplinarne, interinstitucionalne i međunarodne suradnje

Jedan od temeljnih ciljeva Europske federacije katoličkih liječničkih društava je ostvarivanje suradnje među katoličkim liječničkim udrugama diljem Europe, kao i poticanje naše suradnje s drugim medicinskim, nemedicinskim te vjerskim institucijama i organizacijama, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Time bi FEAMC mogao pridonijeti razmjeni znanja i iskustava radi podizanja standarda zdravstvene skrbi diljem Europe, istovremeno potvrđujući svoju odanost kršćanskim vrijednostima. Evo nekoliko prijedloga za postizanje ovog cilja:

a) uspostavljanje platformi za suradnju – organiziranjem redovitih godišnjih sastanaka i konferencija na kojima se okupljaju predstavnici nacionalnih udruga članica kako bi se raspravljalo o zajedničkim problemima te tražila najbolja moguća rješenja, uz razvijanje planova za zajedničke projekte i daljnju suradnju. Ovakvi skupovi omogućuju djelotvornije upoznavanje i umrežavanje, a u izgradnji boljih odnosa mogu se koristiti i platforme za digitalnu komunikaciju (online sastanci, zajednička mrežna stranica i sl.) preko kojih bi nacionalne udruge neograničeno mogle međusobno razmjenjivati iskustva, razvijati zajedničke projekte, potičući kontinuiranu komunikaciju i suradnju izvan formalnih sastanaka.

b) razvoj zajedničkih inicijativa i projekata – vezanih uz zajednička pitanja koja utječu na zdravstvo u Europi što bi poticalo udruge članice na udruživanje i razmjenu znanja i resursa putem zajedničkih edukacijskih programa, omogućujući stručnjacima iz različitih zemalja da uče jedni od drugih, razumiju različitosti pojedinih zdravstvenih sustava te pronalaze zajednička rješenja;

c) poticanje mentorstva i razvoj liderstva – kroz međusobne posjete dužnosnika pojedinih nacionalnih udruga omogućiti razmjenu pozitivnih iskustava i uspješnih primjera upravljanja kako bi se potaknulo mentorstvo i razvijalo uspješno liderstvo na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Osobito bi bilo važno omogućiti povezivanje iskusnih stručnjaka iz raznih zemalja s mladim praktičarima kako bi se potaknula buduća međunarodna suradnja;

d) zajednički programi osposobljavanja i obrazovanja – koji se usredotočuju na zajednička područja vještina i znanja, uz poticanje mobilnosti među stručnjacima različitih udruga članica kako bi se razvilo međusobno razumijevanje problema i praksi u različitim kontekstima. Pri tome je potrebno njegovati kulturu otvorenog dijaloga među svim suradnim udrugama i institucijama, potičući raspravu o razlikama i zajedničkim težnjama vezanim uz zdravstvenu skrb u Europi;

e) praćenje i evaluacija suradničkih aktivnosti – prikupljanje povratnih informacija radi procjene učinkovitosti pojedinih oblika suradnje među udrugama i institucijama s ciljem prilagodbe i poboljšanja budućih zajedničkih inicijativa. Prikazivanjem uspješnih primjera suradnje u nacionalnim i međunarodnim društvenim medijima inspirirati druge na slične oblike suradnje.

8) FEAMC kao okupljalište studenata i mladih zdravstvenih djelatnika

Budućnost FEAMC-a leži u rukama mladih generacija medicinskih stručnjaka, ne samo liječnika već i stomatologa, farmaceuta, medicinskih sestara i drugih zdravstvenih djelatnika. Uključivanje studenata medicine i drugih zdravstvenih učilišta, kao i mladih već diplomiranih stručnjaka, ključno je za budućnost Europske federacije katoličkih liječničkih društava kako bi se odgojili budući lideri koji će podržavati i promicati etička načela utemeljena na katoličkom učenju. Evo nekoliko strategija koje bi FEAMC mogao primijeniti kako bi se povećao udio mladih u nacionalnim katoličkim liječničkim društvima te njihov budući doprinos u FEAMC-u:

a) izgradnja mreže studenata i mladih stručnjaka – kroz osnivanje sekcija mladih u nacionalnim društvima i njihovo međusobno povezivanje na međunarodnoj razini. Omogućiti pristup ovim sekcijama svim studentima medicine, stomatologije, farmacije i drugih zdravstvenih učilišta te već diplomiranim mladim stručnjacima (do primjerice 35. godine života). Poželjno je u aktivnosti ovih sekcija uključivati i simpatizere, a ne samo formalne članove, kako bi im se omogućilo postupno sazrijevanje u odluci formalnog pristupanja članstvu udruge. Predvidjeti da dio njihovih aktivnosti uključuje i suradnju s iskusnim članovima čime bi se izgrađivala podržavajuća zajednica.

b) edukativne radionice i seminari – prvenstveno usmjerene na medicinsku etiku i integraciju katoličkih vrijednosti u medicinsku praksu, ali i one profesionalnog sadržaja kako bi se kroz primjere iz prakse pomoglo mladima u njihovoj profesionalnoj orijentaciji. Poželjno bi bilo ponuditi im i sadržaje općeg praktičnog značenja, poput vještine pisanja životopisa, pripreme za intervju, razvoj komunikacijskih vještina i metodologije znanstveno-istraživačkog rada. Radi uspješnijeg prikaza razvoja svojih aktivnosti, ali i međusobnog povezivanja, poželjno je organizirati konferencije ili simpozije tematski usmjerene na sadržaje relevantne za studente i mlade stručnjake, omogućujući im da predstave svoj rad, surađuju sa stručnjacima i umreže se sa svojim kolegama;

c) razvoj mentorskih programa – koji bi povezivali studente i mlade zdravstvene djelatnike s iskusnim članovima nacionalnih društava i dužnosnicima FEAMC-a čime bi se poticali osobni odnosi koji bi omogućili mladim članovima da dobiju pravovremene savjete o profesionalnim i etičkim dilemama s kojima se mogu susresti u svojoj budućoj profesionalnoj karijeri;

d) uključivanje mladih u aktivnosti udruge – poticanjem što ranijeg uključivanja studenata i već diplomiranih zdravstvenih djelatnika u različite aktivnosti, poput sudjelovanja u volonterskim projektima, zdravstvenim misijama i programima rada u zajednici. Ovo praktično uključivanje može poboljšati njihovo praktično iskustvo i predanost službi. Treba poticati i pružiti priliku mladim članovima da preuzmu vodeće uloge unutar udruge, poput sudjelovanja u odborima ili organiziranja događaja. Ovo iskustvo može im pomoći u izgradnji ključnih vještina i osjećaja pripadnosti;

e) korištenje tehnologija i društvenih medija – razviti online platforme (forume, grupe za raspravu, kanale društvenih medija) u kojima mladi mogu međusobno razmjenjivati iskustva, postavljati pitanja te komunicirati s kolegama i mentorima u stvarnom vremenu. Ponuditi online obrazovne sadržaje (webinare, podcaste i e-tečajeve) o temama relevantnim za mlade medicinare, koji su dostupni bez obzira na njihovu lokaciju;

f) priznanja i nagrade – uspostaviti nagrade ili programe priznanja za studente i mlade stručnjake koji pokazuju iznimnu predanost etičkoj praksi, društveno korisnom radu ili vodstvu, motivirajući druge da postignu slične standarde. Poticati mlade stručnjake na objavljivanje prikaza slučajeva i članaka iz područja medicinske etiku i općenito zdravstvene skrbi u glasilima udruga i drugim časopisima radi promicanja njihovih aktivnosti i uspješnijeg sazrijevanja i formacije.

Provođenjem ovih strategija, FEAMC može učinkovito angažirati studente medicine i mlade stručnjake, stvarajući živahnu zajednicu budućih zdravstvenih lidera predanih poštivanju katoličkih vrijednosti u svojoj praksi, istovremeno se baveći izazovima moderne medicine.

9) Dušobrižništvo u zdravstvu

I konačno, kako bismo postigli sve ove ciljeve, ne zaboravimo koliko nam je potrebna i važna duhovna pomoć naših duhovnika. Bez njihove pomoći u našoj formaciji kao vjernika i kršćana, ne možemo postati „svjetlo svijeta“ i „sol zemlje“ (Mt 5, 13-16). Sjetimo se naših nedavnih duhovnih asistenata: pokojnog mons. Valentina Pozaića (Hrvatska) i pokojnog mons. Jacquesa Suaudeaua (Francuska) koji su bili naša duhovna podrška i svjetlo koje nas je neprestano obasjavalo uskrsnim svjetlom, ne dopuštajući nam da padnemo u tamu sekularizma, komercijalizma, dehumanizacije i udaljavanja od duhovnih i kršćanskih korijena.

10) Budućnost Europske federacije katoličkih liječničkih društava

Najveću odgovornost za budući razvoj FEAMC-a ima predsjedništvo Federacije koje se sastoji od legitimno izabranih nacionalnih delegata i dužnosnika izabranih na Generalnoj skupštini. No zadaća predsjedništva FEAMC-a nije samo voditi Federaciju; ona podrazumijeva služenje širokoj europskoj zajednici katoličkih liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika s osjećajem čestitosti, suosjećanja i nepokolebljive predanosti našoj misiji. Veseli me prilika koju sam dobio da surađujem sa svima vama iz brojnih europskih zemalja kako bismo ojačali nasljeđe i utjecaj FEAMC-a. S poštovanjem molim za vašu podršku u ovom nastojanju. Zajedno možemo osigurati da FEAMC ostane snažan zagovornik integracije vjere i medicine, braneći dostojanstvo svake ljudske osobe u našim zdravstvenim sustavima.

Rok Čivljak
kandidat za predsjednika FEAMC-a

 

Inauguracijski govor na Generalnoj izbornoj skupštini FEAMC-a

 

Conversano – Bari, 27. rujna 2025.

Dragi kolege, dragi prijatelji iz kršćanske Europe, zahvaljujem Vam na časti koju ste mi ukazali izborom za predsjednika Europske federacije katoličkih liječničkih društava (FEAMC). To je uistinu izuzetno velika čast, ali i odgovornost, koja je proizašla iz podrške koju sam do sada imao u svome matičnom Hrvatskom katoličkom liječničkom društvu, ali i u svojoj obitelji.

Vjerujem da će novoizabrani Upravni odbor FEAMC-a u budućem djelovanju nastaviti slijediti temelje koje su izgradili naši prethodnici, a osobito prethodni predsjednici FEAMC-a, kao što su to bili hrabri borci za očuvanje kršćanskih vrijednosti prof. dr. Josef Marek (Češka), prof. dr. Francois Blin (Francuska), a ponajviše predsjednik kojega sam neposredno naslijedio prof. dr. Vincenzo Defilippis (Italija) koji je u prethodna dva mandata, u možda najtežim vremenima za FEAMC (epidemija COVID-19, poljuljano povjerenje pacijenata u zdravstvene djelatnike, poljuljano povjerenje liječnika u katoličke institucije, ali nažalost i poljuljano povjerenje jednih u druge) ostao dosljedan našim kršćanskim korjenima i temeljnim humanističkim uvjerenjima. Zahvaljujem ti Vincenzo kao svom predhodniku, ali i mentoru, čijom zaslugom sam doživio ovu veliku čast, jer si me upravo Ti odabrao za svoga nasljednika. Od prvoga dana kada smo se sreli, doživjeli smo veliku bliskost i povezanost koja se narednih godina povećavala, rasla, ali i sazrijevala kroz uviđanje kako vrlo često jednako razmišljamo, imamo iste ideje i iste poglede na svijet, biramo jednake prijatelje, ali i suradnike. Hvala ti na svemu što si napravio do sada za FEAMC; ali unaprijed zahvaljujem i na onome što ćeš nastaviti činiti kao naš suradnik u funkciji bivšega predsjednika FEAMC-a.

Jednako tako zahvaljujem i prof. dr. Fransu J. van Ittersumu (Nizozemska), prof. dr. Jozefu Glasi (Slovačka) i dr. Diogu Cunha e Sà (Portugal) koji su prihvatili nastaviti obnašati svoje funkcije glavnog tajnika, prvog dopredsjednika i rizničara koje su imali i u prethodnom mandatu. Time ćemo održati kontinuitet djelovanja koji je zacrtao Vincenzo – svojim promišljenim djelovanjem i božanskim nadahnućem. Uz tvoju daljnju podršku, Vincenzo, nastaviti ćemo jednakim žarom graditi jedinstvo katoličkih liječnika u Europi.

Isto tako, ne zaboravimo naše duhovne asistente, mons. dr. Valentina Pozaića (Hrvatska) i mons. dr. Jacquesa Suaudeau (Francuska), koji su nam bili duhovni oslonac i svijeća koja nas je stalno obasjavala Uskrsnim svjetlom ne dozvoljavajući nam da padnemo u mrak sekularizma, komercijalizma, dehumanizacije i udaljavanja od duhovnih i kršćanskih vrijednosti. Zato je jako važno čim prije pokrenuti proces izbora i imenovanja novog duhovnog asistenta FEAMC-a, što je nakon preminuća mons. Suaudeaua bilo onemogućeno pune tri godine.

Neće biti lako naći odgovarajućeg nasljednika biskupa Pozaića, teologa i bioetičara iz Hrvatske, koji je već i svojim biskupskim geslom – Život biraj! – poslao nama zdravstvenim djelatnicima najvažniju poruku našega zvanja: očuvanje ljudskog života i poštivanje dostojanstva ljudske osobe od začeća do prirodne smrti.

S druge strane, mons. Suaudeau, kao liječnik i svećenik, ali i znanstvenik veoma širokih interesa, svojom posljednjom porukom koju nam je uputio u Asizu, kao i temom koju je odabrao za svoj posljedni FIAMC-ov simpozij – Challenges of competence and compassion in contemporary medicine – ostavio nam je esencijalnu oporuku naše liječničke profesije: da uz znanje, vještine i kompetencije koje usvajamo kao liječnici i zdravstveni djelatnici, ne zaboravimo i ne zanemarimo kršćansko milosrđe i suosjećanje koje treba biti sastavni dio naše profesije i našega zvanja.

Bilo bi poželjno da naš budući duhovnik dođe iz zemlje koja nema svoga nacionalnog predstavnika u Upravnom odboru kako bi održali ravnopravnu zastupljenost pojedinih europskih zemalja među aktualnim dužnosnicima FEAMC-a. No isto tako važno je pronaći duhovnika s iskustvom iz područja medicinske etike, a koji je spreman dio svoga budućega vremena odvojiti za zahtjevnu ulogu međunarodno vidljivog i prisutnog duhovnika kakav nam treba.

Upravo je nedavno iskustvo pandemije COVID-19 pokazalo kako smo kao profesija, ali i društvena i vjernička zajednica, nesavršeni, ranjivi i manjkavi. U vremenu rastuće ugroze kršćanskih vrijednosti, što vidimo iz dana u dan na svim prostorima diljem svijeta, pa i u kršćanskoj Europi, i mi katolički liječnici postali smo ugroženi, postali smo manjina koja se osipa eksponencijalnom brzinom. Ako se ne probudimo na vrijeme, ako se ne udružimo i međusobno ne pomažemo, nestat ćemo kao udruženje, kao što su zadnjih godina već nestala neka katolička liječnička društva u nekim donedavno dominantno kršćanskim zemljama, poput Austrije i Njemačke.

No kao što bez demografije nema budućnosti za Europu, tako ni bez mladih nema budućnosti za Europu katoličkih liječnika. Veliki interes za Ljetni kamp u Portugalu uoči Svjetskog dana mladih 2023. te ovogodišnja Ljetna škola etike za mlade održana u Hrvatskoj ove godine, dala mi je snage i ufanja vjerovati kako u Europi itekako ima mladih medicinara koji žele živjeti i raditi po kršćanskim načelima i spremni su odazvati se… ako ih pozovemo! No moramo prepoznati interese i načine komunikacije današnjih mladih ljudi i znati spremno odgovoriti na njihove potrebe – na način primjeren njihovoj sposobnosti razumijevanja. Međugeneracijske razlike uvijek su postojale, ali su danas još više izražene, jer ih uočavaju čak i braće i sestre iz iste obitelji, iz iste generacije, ukoliko među njima ima čak i samo 10-15 godina razlike. Stoga moramo pronaći nove puteve komunikacije kako bi doprijeli do onih koji nas trebaju, onih koje mi trebamo, onih koje trebaju naši pacijenti i cijelo društvo.

Neka nam u ostvarivanju naših ciljeva, zacrtanih jučer i danas, pomogne zagovor svetoga Luke, svetih Kuzme i Damjana, Blažene Djevice Marije – Zdravlja bolesnih, a od sada i zagovor Blažene Djevice Marije od Otoka u čijem okrilju je ovaj Upravni odbor odabran, kao i svetoga Nikole iz Barija nad čijim ćemo zemnim ostacima večeras moliti za svijetlu budućnost europskih katoličkih liječnika.

U tome neka nam kao svijetli primjer odanosti univerzalnoj katoličkoj crkvi (Sancta Catholica et Apostolica Ecclesia) posluži i primjer našega hrvatskog blaženika i mučenika Alojzija kardinala Stepinca te svetoga Antonia Primalda i ostalih Otrantskih mučenika.

In Te Domine, speravi!

Rok Čivljak
novoizabrani predsjednik FEAMC-a

 

Program Generalne skupštine FEAMC-a u Bariju

 

Tijekom Skupštine FEAMC-a u Bariju održane 26. – 28. runa 2025., delegati FEAMC-a okupljeni iz 15 europskih zemalja odsjeli su u samostanu Santa Maria dell’Isola u malom mjestu Conversano, nedaleko od Barija. Kompleks samostana i istoimene crkve izgrađen je u 15. stoljeću iznad prirodne spilje, a u njegovoj obnovi sudjelovao je i naš domaćin prof. dr. Vincenzo Defilippis s nekoliko kolega. Legenda kaže da se jednoj djevojci u snu prikazala Gospa koja ju je navela da na tom mjestu, tada usred šume, potraži Gospinu čudotvornu sliku, a nakon što su je stanovnici obližnjeg Conversana nakon više neuspjelih pokušaja uspjeli pronaći, na tom mjestu je 1462. grof Giulio Antonio Acquaviva dao podići malu crkvu i samostan u kojem su živjeli franjevački redovnici.

Gotička crkva s tri kupole u medijalnoj osovini, u apsidi čuva raskošni cenotaf (prazni grob) grofa Acquavive, ubijenog u bitci 1481. godine, a prikazuje grofa i njegovu preminulu suprugu odjevene u franjevački habit. U okviru oltarne pale prikazane su četiri temeljne kreposti – razboritost, pravednost, jakost i umjerenost – te tri bogoslovne kreposti – vjera, nada i ljubav. Prostorije samostana gledaju na dva klaustra: veći iz XV. stoljeća, oslikan pričama o Josipu iz Svetog pisma, u središtu ukrašen baroknim bunarom, te manji klaustar, iz starijeg i izvornog dijela samostana.

U samostanskoj crkvi održana je i svečana misa na blagdan svetih Kuzme i Damjana, zaštitnika liječnika i ljekarnika, koju je predvodio NJ. E. William kardinal Eijk, metropolit i nadbiskup Utrechta, a koncelebrirali su NJ. E. mons. Giuseppe Favale, biskup Conversana te naš duhovnik prof. don Ivan Bodrožić.

U samostanskoj crkvi su nakon mise lokalni umjetnici, profesori i studenti sa Konzervatorija u Bariju, održali koncert klasične glazbe na kojemu nam se pridružio i prigodne riječi dobrodošlice uputio i gradonačelnik Conversana gosp. Giuseppe Lovascio.

Idućeg dana posjetili smo i središte Conversana, pitoresknog gradića s katedralom Uznesenja Blažene Djevice Marije podignutom u X. stoljeću, čiji glavni portal zanimljivo podsjeća na portal naše šibenske katedrale jer vas na ulazu dočekuju dva lava isklesana u kamenu. Umjetnički veoma bogato urešena je i crkva sv. Kuzme i Damjana s reprezentativnim primjerima čuvenog apulijskog baroka, zbog čega je nazivaju i Sikstinskom kapelom juga Italije.

No jedinstvenu priču iz Conversana čuva nekadašnji drevni ženski benediktinski samostan sv. Benedikta, danas u vlasništvu grada. Njime je upravljala glavna opatica (tal. badessa, afektna forma od abbadessa) koja je redovito dolazila iz redova apulijskog plemstva, što je osiguravalo potpunu autonomiju ovog „imperijalnog“ samostana. No posebnost badesse iz Conversana je ta što je ona, uz samostan, imala posebni suverenitet i papinske ovlasti, uključujući pravo nošenja pektoralnog križa, pastorala (biskupskog štapa) i mitre, što je vidljivo i na ulaznim vratima ovog ženskog samostana. Veličinu moći ovog samostana i njegove badesse na simboličan način oslikava i ulaz u samostansku crkvu koju čuvaju ne dva nego čak četiri kamena lava, slična onima na ulazu u obližnju katedralu (pred kojom su „samo“ dva).

Zadnjeg dana Skupštine svi okupljeni delegati FEAMC-a, predvođeni kolegama iz regionalnih podružnica Talijanskog katoličkog liječničkog društva (AMCI) iz pokrajine Apulije te prof. Defilippisom i članovima njegove obitelji, posjetili su povijesno i turističko središte na obali Jadranskog mora, gradić Polignano a Mare. Poznat po svojim dramatičnim stjenovitim liticama i predivnim pješčanim plažama, ovaj grad privlači brojne turiste svojom prirodnom ljepotom i bogatom poviješću. Povijesna jezgra grada ima uske, krivudave ulice s bijelim kamenim kućama, tipičnim za mediteransku arhitekturu juga Italije. Među povijesnim i kulturnim znamenitostima je Basilica di Santa Maria Assunta, izgrađena u 12. stoljeću u romaničkom stilu, s baroknim elementima koji su dodani tijekom kasnijih preinaka. Unutar bazilike nalaze se prekrasni oltari, freske i relikvijari, a posebno se ističe kapela koja se nalazi neposredno iznad glavnog oltara (il cappellone) u kojoj se čuvaju relikvije svetog Vita.

Službeni dio ovogodišnjeg okupljanja katoličkih liječnika iz Europe završio je u čuvenoj Papinskoj bazilici sv. Nikole u Bariju koja je jedna od najznačajnijih crkava u Italiji i važno mjesto hodočašća. Izgrađena je u 11. stoljeću kako bi čuvala relikvije sv. Nikole, biskupa iz Mire, koje su u Bari donesene 1087. godine. Crkva je izrađena u romaničkom stilu, s karakterističnim obilježjima poput širokih lađa, velikih prozora i masivnih kamenih zidova. Unutrašnjost crkve je bogato uređena, a posebno se ističe relikvijar u kojem se čuvaju kosti sv. Nikole. Bazilika nije ne samo arhitektonska ljepotica, već i mjesto duboke vjerske pobožnosti i hodočašća, ne samo katolika već i vjernika istočnog obreda zbog čega se u kripti nalazi i poseban oltar predviđen za slavljene svete mise za pravoslavne vjernike. Još jedna zanimljivost o svetom Nikoli je i „mana“ – tekućina koja nastaje oko kostiju sv. Nikole za koju se vjeruje da ima ljekovitu moć jer postoje brojna svjedočanstva o ozdravljenjima po mazanju ovom tekućinom. Stoga se svake godine 9. svibnja, na dan kada su svečeve kosti stigle u Bari, mana skuplja u male bočice koje vjernici nose svojim domovima.

U Bazilici se od znamenitosti nalazi i jedno od najznačajnijih romaničkih skulpturalnih djela južne Italije, biskupska katedra isklesana u kamenu krajem jedanaestog stoljeća za biskupa Eliju. U crkvi se nalazi i renesansni grob poljske kraljice Bone Sforze što je bilo osobito važno za delegate iz Poljske i Litve koji su se fotografirali ispred ovog za njih povijesno važnog mjesta.

Po obilasku Bazilike i molitve na svečevom grobu, kardinal Eijk predvodio je završno misno slavlje kojim su delegati Generalne skupštine FEAMC-a zahvalili Gospodinu na darovima koje su primili te molili da ih i dalje prati, po zagovoru brojnih svetaca zaštitnika zdravlja, kao i po zagovoru sv. Nikole. Na kraju mise predsjednici Defilippis i Čivljak održali su prigodne govore za završnim riječima zahvale te poželjeli FEAMC-u daljnji uspjeh u radu i promicanju kršćanskih vrijednosti u medicini. Potom su se svi delegati potpisali u knjigu dojmova ispod prigodnog teksta zahvale koji je napisao kardinal Eijk.

Rok Čivljak

 

 

Zaključno obraćanje i zahvala predsjednika FEAMC-a na kraju Generalne skupštine i mise zahvalnice u bazilici sv. Nikole u Bariju

 

Bari, 27. rujna 2025.

Locus iste a Deo factus est!

U mojoj se obitelji sv. Nikola štuje generacijama i oduvijek sam zamišljao kako ću jednog dana doći u Bari i posjetiti ovu baziliku, ovo sveto mjesto gdje počivaju zemni ostaci sveca kojega štuju ne samo Talijani i Hrvati, nego i cijeli kršćanski svijet.

No nisam zamišljao da ću u ovoj bazilici misnim slavljem proslaviti ovako važan događaj za mene, moju obitelj, moje Hrvatsko katoličko liječničko društvo, moju domovinu – inauguraciju za predsjednika Europske federacije katoličkih liječničkih društava.

Želim zahvaliti svima vama koji ste nam se pridružili na ovoj Euharistiji: Njegovoj Eminenciji Willemu kardinalu Eijku, našem duhovnom asistentu don Ivanu, svim prezbiterima koji su koncelebrirali, svom dragom prijatelju Vincenzu ovdje nazočnom sa cijelom svojom obitelji, i svima vama, kroz koje iskreno zahvaljujemo Bogu za sve blagoslove koje nam daje i molimo ga za daljnju pomoć i brigu.

Sveti Nikola u svojoj ruci drži tri zlatne kugle. Prema predaji, svaka od njih bila je namijenjena kao dar (dota) svakoj od tri kćeri oca koji se molio za pomoć u pronalaženju dobrih muževa za svoje kćeri.

I ja imam tri kćeri – i molim danas ovdje svetog Nikolu ne samo za FEAMC, nego i za svoje tri kćeri i cijelu moju obitelj.

No ove tri zlatne kugle mogu poslužiti kao simbol i poruka nama članovima FEAMC-a: da molimo trojedinoga Boga – Oca, Sina i Duha Svetoga – za pomoć u našem poslanju, da molimo za jedinstvo nas koji u trojstvu (liječnike i farmaceute, medicinske sestre i svećenike-duhovnike) skrbimo za bolesne i potrebite, da molimo za jedinstvo u trojstvu naših nacionalnih društava, međunarodnog društva katoličkih liječnika i jedinstvo koje težimo postići u zajedništvu u vječnosti.

Stoga utjelovimo duh suradnje i zajedništva koji je bitan za našu misiju, vođeni zagovorom svetog Nikole.

Sv. Nikola, moli za nas!

Rok Čivljak
predsjednik FEAMC-a