22 svi Zagreb: Prikazan film “Male velike sestre”

Prikazan film Jakova Sedlara Male velike sestre, 15. svibnja 2024. godine s početkom u 19,30 sati, u dvorani Margarita Peraica

Film govori o spašavanju Židova tijekom drugog svjetskog rata u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu. Ključnu ulogu u spašavanju imao je blaženi kardinal Alojzije Stepinac. Film je nastao na poticaj gospodina Marka Danona, zagrebačkog Židova, koji je podatke našao u beogradskim arhivima. Do sada je utvrđeno da je tako spašeno 309 ljudi.

Družba sestara milosrdnica nastala je u 17. stoljeću u Francuskoj, gdje su glavni protagonisti nastanka Družbe uz Duha Svetoga bili sveti Vinko Paulski i sveta Lujza de Marillac.

Prve su sestre došle u Hrvatsku, u Zagreb 1845. godine. Najzaslužniji za njihov dolazak je kardinal Juraj Haulik. Kardinal Haulik kupio je 1840. godine zemljište u današnjoj Frankopanskoj ulici za gradnju samostana. Do tada su u Hrvatskoj bile samo redovnice koje su bile unutar samostana, ali ne i redovnice koje bi radile među narodom. Zagrepčani su govorili: „Pa kaj buju delale opatice vu toj kaluži“. A sestre su predano radile, osnivale odgojne ustanove i škole, zdravstvene ustanove, bavile se karitativnim radom. Sestre su radile i u kaznionicama, pa tako npr. petnaest godina radile su u muškoj kaznionici u Lepoglavi.

U Zagrebu su sestre krajem 19. stoljeća, uz velike žrtve i odricanja sagradile bolnicu u Vinogradskoj ulici. Sestre su marljivo radile pri svim prilikama i neprilikama.

Došao je drugi svjetski rat i progon Židova. Nad ovom bolnicom, budući je bila u vlasništvu crkvene ustanove, vlasti nisu imale nadzor. Ključnu ulogu u ovom djelovanju imao je blaženi kardinal Alojzije Stepinac. Ljudi bi bili hospitalizirani nekih par dana, a bilo je i onih koji su ostali više godina. Najčešća dijagnoza bila bila je aktivna tuberkuloza ili trahom. Dirljivo je svjedočenje čovjeka, koji danas živi u Izraelu, a koji je rođen u bolnici Sestara milosrdnica i te iste noći s majkom prebačen na sigurnije mjesto te tako s majkom preživio rat. Mlada žena u visokoj trudnoći bila je ukrcana u vagon za deportaciju. Tijekom vožnje javili su se trudovi. Uz pomoć ljudi u vagonu, pošto je vagon krenuo, otvoren je otvor na dnu vagona i žena spuštena na tračnice gdje je pričekala da vlak prođe. Žena je došla do bolnice Sestara milosrdnica gdje je rodila dječačića. Vlasti su saznale da je trudnica nestala i policija ju je tražila u bolnici. Sestre su spojile plahte i s kata spustile majku i dijete tako da policija u bolnici nije našla rodilju i dijete. Gospodin je kasnije došao sestrama i zahvalio im za spašeni život.

Veliko je čudo kako je to sve ostalo tajnom, dok su sestre i osoblje riskirali svoje živote.

Ravnateljica bolnice bila je sestra Bogoljuba Jazvo. Po dolasku partizana sestra je morala pobjeći u emigraciju jer je bilo vrlo izvjesno da će tragično završiti.

Prim. dr. sc. Ružica Šmalcelj