19 lis Zagreb: Hrvatsko katoličko liječničko društvo obilježilo svoga zaštitnika sv. Luku
Na blagdana sv. Luke Evanđelista, 18. listopada 2023., Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) proslavilo je svoga nebeskog zaštitnika svečanim misnim slavljem u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu koje je predvodio mons. Ivan Štironja, biskup porečki i pulski. Ovim bogoslužjem HKLD je obilježio i 25. obljetnicu beatifikacije bl. Alojzija kardinala Stepinca.
Biskup Štironja izrazio je zahvalnost na pozivu da se članovima HKLD-a pridruži na proslavi blagdana svoga zaštitnika te im uputio riječi zahvalnosti za sav svoj požrtvovni rad koji ulažu u skrbi za oboljele i umiruće. Zahvalnost je uputio ne samo liječnicima već i drugim zdravstvenim djelatnicima – ljekarnicima, medicinskim sestrama – koji ustrajno brinu o bolesnicima u njihovim najtežim trenutcima. Biskup je uputio i riječi podrške članovima HKLD-a na aktivnom djelovanju u hrvatskom društvu tijekom proteklih više od 30 godina. Poručio im je da ne klonu duhom pa i u najtežim i najizazovnijim trenutcima, kao što je bio slučaj tijekom protekle pandemije, te da se ne prestanu ufati u Boga koji je vladar svega svijeta i koji upravlja našim dobrim djelima.
Na misnom slavlju sudjelovali su i prof. dr. sc. Jerko Valković, profesor s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i nekadašnji duhovnik Podružnice HKLD-a u Rijeci, prof. dr. fr. Stipan Jurič, koji je predvodio duhovne rekolekcije članovima HKLD-a uoči ovog blagdana, te vlč. Ivan Grbešić, vlč. Josip Đurin i cjelokupna bogoslovna zajednica (bogoslovi, duhovnici i odgojitelji) Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu koji su tim činom zdravstvenim djelatnicima htjeli iskazati priznanje i zahvalnost za sve što čine po svojem pozivu i profesiji.
HKLD je kao svoga zaštitnika odabralo sv. Luku Evanđelistu koji je i sam bio liječnik. No predaja drži da je sv. Luka bio i umjetnik te je naslikao prvi prikaz tzv. Carigradske Bogorodice koja se čuva u bazilici svete Justine u Padovi u kojoj se nalazi i sarkofag s posmrtnim ostacima sv. Luke. Stoga je sv. Luka zaštitnik slikara i umjetnika zbog čega članovi HKLD-a njeguju suradnju i s likovnim umjetnicima. Tako se u HKLD-u od 2008. organiziraju likovne kolonije i prigodne izložbe na kojima se izlažu djela brojnih likovnih umjetnika. Ove godine u krug likovnih prijatelja HKLD-a ušla je i akademska slikarica iz Dubrovnika Ivana Jovanović Trostmann čija je izložba slika otvorena u Dvorani Margarita Peraica u sjedištu HKLD-a tijekom dvodnevne duhovne priprave za ovogodišnji blagdan sv. Luke. Drugog dana te priprave održano je i predstavljanje knjige Fr. Donalda Callowaya Marijino biserje u izdanju Biblioteke Stella Maris. Knjigu, ali i druga izdanja Biblioteke Stella Maris, predstavila je Brigita Konsuo Peček, urednica Bioblioteke, a citate iz knjige čitali su članovi Sekcije mladih HKLD-a dr. Barbara Tomić i dr. Luka Blagus. Duhovne rekolekcije predvodio je dominikanac prof. dr. fr. Stipan Jurič.
Na kraju misnog slavlja predsjednik HKLD-a prof. Rok Čivljak zahvalio je svim članovima i gostima na sudjelovanju, osobito članovima Oratorijskog zbora Cantores sancti Marci koji su svojim pjevanjem uveličali liturgiju, kao i biskupu Štironji kojemu je ovo bio prvi susret s članovima HKLD-a.
Donosimo vam cjelovitu propovijed biskupa Ivana Štironje!
Blagdan sv. Luke
Zagreb, Centar bl. Alojzija Stepinca, 18. listopada 2023.
Biskup Ivan Štironja članovima Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva
Poštovani i dragi članovi Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva,
draga braćo misnici, redovnici, redovnice, bogoslovi, dragi štovatelji sv. Luke!
Snaga riječi. Zahvalni smo sv. Luki, evanđelistu, koji se, kao liječnik, prihvatio pera i pribilježio izvješća o događajima koje je „od početka, pomno ispitao“, te „naumio, vrlom Teofilu, sve po redu napisati da se tako osvjedoči o pouzdanosti svega u čemu je poučen“ (Lk 1,2-4). Ovo je prva rečenica Lukina Evanđelja. On kao liječnik, vrlo učen i uvažen čovjek svoga vremena, daje svoj glas i doprinos širenju istine Evanđelja – Radosne vijesti spasenja. Zapravo, riječ svakoga ozbiljna i odgovorna čovjeka, tako i liječnika, ima vrlo važnu ulogu koja se sluša i uvažava, djeluje unaprijedno (preventivno) i zacjeljujuće (kurativno).
Luka liječnik i pisac. Luka je rođen početkom prvoga stoljeća, u sirijskoj Antiohiji, vrlo važnu kršćanskom središtu prvih stoljeća Crkve. U Antiohiji se „učenici najprije prozvaše kršćanima“ (Dj 11,26). (Jučer smo obilježili spomendan sv. Ignacija Antiohijskog, biskupa i mučenika. Nezaboravna je njegova nadljudska kršćanska hrabrost: „Božje sam žito i zubi me zvjeri melju da postanem čisti kruh Kristov“).
Luka, izvrstan liječnik, primio je kršćanstvo od apostolâ, najvjerojatnije od svetih Petra, Pavla i Barnabe, koji su boravili u Antiohiji. Nije osobno susreo Isusa, ali je snažno doživio Isusovu blizinu.
Lukinu liječničku i vjerničku pozornost posebno su privukla Isusova izlječenja o kojima su, iz prve ruke, svjedočili apostoli. Sve je to on pomno slušao, meditirao i zapisao te zahvaljujući njemu imamo Treće Evanđelje i knjigu Djela apostolskih u kojoj donosi vrlo vrijednu povijest Crkve vođene Duhom Svetim nakon Pedesetnice.
Sv. Luku, kao svoga zaštitnika, osim liječnika i bolesnika, časte slikari i umjetnici, te pisari, staklari i još neki drugi. Svima iskrene čestitke uz molitve da ih prati i nadahnjuje sv. Luka, moćni svetac i zaštitnik, a ponajviše zaljubljenik u Isusa i njegovu Živu Riječ. Učimo se iz dana u dan sve više i više voljeti svoga Spasitelja, Bogočovjeka, Krista Gospodina.
Suradnički duh. Prvo liturgijsko čitanje iz poslanice Timoteju (2 Tim 4,9-17a) govori o važnosti timskoga rada, međuljudske suradnje, kao i o poteškoćama koje imaju suradnički timovi. Nije lako naći dobra i vjerna suradnika i nasljednika koji će nastaviti ondje gdje su prethodnici stali. Velika odgovornost voditeljâ raznih timova jest u tome da odgoje one koji će ih zamijeniti. Poučna je misao da se pamet krije u glavi čovjeka koji znade oko sebe okupiti pametne ljude.
Zaljubljenost u sadašnji svijet. Sv. Pavao u poteškoćama na koje nailazi na putu sa svojim suradnicima na prvo mjesto stavlja zaljubljenost u sadašnji svijet. Dema je prvi na toj listi. Pavao ga spominje tri puta u svojim spisima. Očito je da se Dema nije snašao u svojoj ulozi, nije shvatio cijenu nasljedovanja Isusa. Prijateljstvo s Isusom donosi mir, radost, spokoj ali u isto vrijeme donosi i prijezir svijeta, pa i mržnju. Netko lijepo reče, onoga trenutka kad započneš istinski slušati, voljeti i nasljedovati Isusa, započinju tvoje kušnje i nevolje. Tko to ne shvati, brzo se razočara i vrati se s pola puta. Isus nije krio poteškoće na koje će naići njegovi nasljedovatelji, otvoreno je o tomu govorio: „Čuvajte se ljudi, jer će vas predavati vijećima i po svojim će vas sinagogama bičevati. Pred upravitelje i kraljeve vodit će vas poradi mene, za svjedočanstvo njima i poganima“ (Mt 10,17-18). Kršćanski pogled na svijet i pozivanje na savjest ne prolazi bez poteškoća, kritika i osuda. To liječnici jako dobro znaju. Ali blago onom tko ustraje.
Zaljubljenost u prolazni svijet prati svako vrijeme, svako društvo i nameće se svakom pojedincu. Vrlo je važno razumjeti da osobine čovjeka zaljubljena u svijet koče, usporavaju, pa i štete međuljudskim odnosima. Sv. Pavao u svojoj poslanici Galaćanima (5,16-24), pozivajući na život u Duhu Svetomu govori o požudama tijela i plodovima Duha. Požude tijela prema Apostolu jesu: „bludnost, nečistoća, razvratnost, idolopoklonstvo, vračanje, neprijateljstva, svađa, ljubomora, srdžba, spletkarenja, razdori, strančarenja, zavist, pijančevanja, pijanke i tome slično“. Sve su to svojevrsne zaljubljenosti u sadašnji svijet. Nasuprot ovim negativnostima i porocima, Pavao donosi plodove Duha: „ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost“ te zaključuje: „Koji su Kristovi, razapeše tijelo sa strastima i požudama“. Bez plodova duha nema života na zemlji.
Snaga blizine i molitve. Sv. Luka u svom Evanđelju, koje maločas čusmo (Lk 10,1-9), donosi ključ našega uspjeha. Prvo i najvažnije jest oslonjenost na Isusa koji određuje, bira, šalje i prati: „Gospodin odredi drugu sedamdeset-dvojicu“, kaže sv. Luka. Isus ima glavnu riječ, on šalje. Ne samo svećenike, redovnike i redovnice, nego šalje i vas, dragi supružnici, dvoje po dvoje. Kao što je sveti red sakrament poslanja, tako i je i sakrament ženidbe sakrament poslanja. Isus je jamstvo i ključ osobnog i zajedničkog uspjeha. Što smo bliži njemu i njegovim metodama, osobito metodama ljubavi i milosrđa, mi smo bliži uspješnu cilju.
Uz odanost i posluh Gospodinu, sv. Luka donosi još neke važne pouke. „Molite, dakle, Gospodara žetve“ (10,2). Isus moli i poziva na molitvu. Ono što je zrak za tijelo, to je molitva za dušu. Netko lijepo reče: „Reci mi koliko moliš, pa ću ti reći koliko vjeruješ“. Gdje god smo i što god radimo, mi smo u rukama Božjim, pod vodstvom Gospodara žetve.
Snaga slobode i neovisnosti. U žetvu se Gospodnju ide, prema savjetu Isusovu, bez kese i torbe, bez obuće, odjeće i hrane. Torbe, novčarke, ormari, ostave, opterećuju i oduzimaju slobodu. Mnoštvo stvari ne oslobađa nego zarobljava. Snaga i sigurnost kršćanina nije u torbi, nije u „imati“, nego u „biti“: biti autentičan kršćanin. Oslobođenje materijalnoga donosi mir, do kojega se stiže molitvom. Mir je duhovna kvaliteta i uvjet našega djelovanja. Mir se ne može kupiti. Mir je znak prisutnosti i blizine Kraljevstva Božjega. Nemir je, očito, znak da je Kraljevstvo Božje daleko. Molimo za sve one koji unose u svijet nemir, kao i za žrtve bezumnih ratnih odluka i poteza. Koliko samo patnje u svijet unose „borci“ nemira. Svijet je potreban boraca mira.
Kraljevstvo Božje namijenjeno nama. Isus svoje učenike poziva da liječe bolesnike i kazuju: „Približilo vam se kraljevstvo Božje“ (10,9). Uočimo jednu vrlo važnu „finesu“ Lukina izričaja. Isus ne kaže: Približilo se kraljevstvo Božje, nego naglašava: Približilo vam se kraljevstvo Božje. Kraljevstvo Božje, nije neki apstraktan pojam, sadržaj o kojemu se govori tek onako, površno. Kraljevstvo Božje ima svoju adresu, namijenjeno je vama, nama, konkretnim ljudima, određenoj skupini, vama koji ovo slušate, vama među koje dolazi Isus i njegovo Evanđelje.
Dragi članovi Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, poštovani zdravstveni i bolnički djelatnici. U svojim rukama imate ključ mira, ključ nade, lijek pomoći. To je ponajprije Riječ Božja, uz koju i vaša obična ljudska riječ, postaje ljekovita, vaša blizina s onima koji vam dolaze i traže vašu pomoć postaje melem na rane.
Pravo značenje riječi „pacijent“. Sjećam se jednoga primariusa doktora, koji je zajedno sa mnom bio na liječenju i na kemoterapijama, prije petnaestak godina. Kaže ovako: „Sad tek vidim što znači riječ ‘pacijent’ u pravom i potpunom smislu riječi. Kada bih se sutra vratio na posao, potpuno bih se drugačije postavio prema pacijentima. Uvijek sam nastojao biti korektan i profesionalan. No sada vidim da ljudima treba nešto više, topla riječ i blagi osmijeh“. Da, pacijent treba nešto više od lijeka i liječnika. Riječ podrške i osmjeh razumijevanja ponekad liječi bolje od lijeka. Društvo je potrebno Duha Božjega, sociologija treba teologiju. Ovo je istina o kojoj govore mnogi bolesnici. Dobro nam je znano da to nije uvijek lako. No, nije lako biti liječnik. Ako ih ima toliko, znači da je moguće. Oplemeniti svoje poslanje evanđeoskim, Isusovim metodama, jamči bolji i veći uspjeh.
Biti djelitelj milosrđa. Papa Franjo na susretu sa zaposlenicima Vatikanske ljekarne koje je primio u audijenciju 18. rujna, prije točno mjesec dana, govoreći o važnosti službe liječnika i ljekarnika, uputio im je duhovni savjet: „Podignite povremeno oči prema raspelu…, prema ranjenom Bogu. Usluga koju činite bolesniku, usluga je učinjena Njemu“. Potom je dodao: „Lijepo je od nebeskog Liječnika crpiti strpljenje i dobrodušnost, te snagu ljubavi, ne umarajući se nikada. U njegovoj školi, od katedre križa do pulta ljekarne budite i vi svakoga dana djelitelji milosrđa“. Brojni su liječnici, brojne su medicinske sestre i zdravstveni djelatnici koji su istinski djelitelji milosrđa. To sam i osobno iskusio kao pacijent. Svima sam iskreno zahvalan, ne samo danas nego svakoga dana moleći za njih. Danas ih se posebno sjećamo i Bogu preporučujemo da ustraju u svojoj nerijetko vrlo teškoj i zahtjevnoj službi.
Liječnik stručno liječi, Bog čudesno ozdravlja. Sjećam se svjedočanstva jednoga liječnika kirurga koji je nakon operativnog zahvata rekao svom pacijentu: „Mi smo učinili ono što smo najbolje znali i mogli, i prepustili Bogu da on ozdravi“. Ovo su riječi liječnika koji u svoju ordinaciju ide s Isusom, operira s Isusom. Liječnički tim i konzilij koji se konzultira s Isusom, glavnim liječnikom, ima glavnu snagu, energiju i uspjeh u zdravstvenoj službi.
Molitva, put do ozdravljenja. Neka nas sve prati zagovor naše nebeske Majke, Gospe pomoćnice kršćana, Gospe od zdravlja i sv. Luke, kao i bl. Alojzija Stepinca, čije ime nosi ovaj Pastoralni centar u kojemu molimo ne samo za potrebe nas ovdje nazočnih nego i za potrebe cijeloga svijeta, svih bolesnika, liječnika, medicinskih sestara, zdravstvenih djelatnika, umjetnika…, za mir na Bliskom Istoku i Ukrajini, kao i u drugim dijelovima svijeta gdje srca ljudi i njihova društva razara demonska sila mržnje i nemira. Neka se Mir koji daje Krist, a svijet ga ne može dati, nastani u našim srcima, u našim obiteljima, u našim uredima i po nama u svijetu u koji nas Gospodin šalje da idemo i plodove Duha Božjega donosimo.
Neka nam svima Isus, Mir naš, koji je bio ubijen u tijelu ali oživljen u duhu (usp. 1 Pt 3, 18) vrati izgubljeni mir i potrebnu nadu za ozdravljenje duše i tijela.
Amen.
Pogledajte još:
PRVI DAN DUHOVNIH REKOLEKCIJA UOČI BLAGDANA SV. LUKE EVANĐELISTA
DRUGI DAN DUHOVNIH REKOLEKCIJA UOČI BLAGDANA SV. LUKE EVANĐELISTA
Tekst i fotografije: Ivan Barišić, Andrea Koščec, Zora Zakanj
No Comments