02 lip Vukovar: Treći dan Konferencije o medicini tijekom rata u organizaciji FEAMC-a i HKLD-a

„Profesionalni i etički izazovi u medicini tijekom ratnih sukoba“

U Đakovu i Vukovaru od 30. svibnja do 2. lipnja 2024. održana je Konferencija „Profesionalni i etički izazovi u medicini tijekom ratnih sukoba“ u organizaciji FEAMC-a i HKLD-a.

Završni radni dio Konferencije održan je u subotu 1. lipnja 2024. u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici u Vukovaru u kojoj je sedamdesetak sudionika Konferencije primio ravnatelj dr. Anto Blažanović. Završna izlaganja o Domovinskom ratu (doprinos medicinskih fakulteta i urednika medicinskih časopisa) održali su prof. dr. sc. Matko Marušić i dr. Elena Jelavić, a o organizaciji i djelovanju zdravstvene službe u mirovnim misijama na ratom zahvaćenim područjima izlagali su bračni par dr. Ružica Pavić-Kevrić i dr. Šime Kevrić, oboje djelatnici Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

Zaključno izlaganje održao je predsjednik FEAMC-a prof. dr. Vincenzo Defilippis koji je zahvalio svim izlagačima i sudionicima Konferencije na sudjelovanju, a osobito domaćinima koji su organizirali najsadržajniji i najuspješniji sastanak Upravnog odbora FEAMC-a.

Tijekom boravka u Vukovaru sudionici Konferencije posjetili su i Vodotoranj –  mjesto svjedočenja opstojnosti i obrane grada Vukovara.

Vukovarska bitka, najveća bitka u Domovinskom ratu, vođena je od 24. kolovoza do 18. studenoga 1991. Vukovar su napadale jedinice JNA i paravojne srpske snage s približno 20.000 vojnika, dok je na strani hrvatskih branitelja bilo svega oko 1800 boraca. U napadima je JNA koristila mnogobrojno teško topništvo i poduzimala frontalne napade velikih oklopnih jedinica, što je za posljedicu imalo velik broj civilnih žrtava i potpuno uništenje grada. Organizirani otpor hrvatskih branitelja prestao je 18. studenog 1991., a u borbama je na hrvatskoj strani poginulo oko 2.000 osoba, od čega oko 1100 civila i 900 boraca. Najviše poginulih bilo je tijekom posljednjih 20 dana borbi i nakon pada Vukovara kada su zarobljeni branitelji i civili masovno ubijani.

Prve granate su počele padati na vukovarsku bolnicu još 15. kolovoza 1991., a 24. kolovoza 1991. je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenog 1991. bolnica je zbrinula oko 4000 ranjenika, od kojih je 2250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama. Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Liječnici i ostalo osoblje je danonoćno radilo u vrlo teškim uvjetima, bez dovoljno lijekova, sanitetskog i ostalog materijala, struje, hrane i vode. Nakon 20. studenog 1991. odvedeno je i pogubljeno na Ovčari preko 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 zdravstvenih djelatnika bolnice.

Pogledajte fotokronologiju trećeg dana Konferencije o medicini tijekom rata u organizaciji FEAMC-a i HKLD-a: