22 lis Tematska sjednica u Hrvatskom saboru o palijativnoj skrbi

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora održao je u petak, 21. listopada tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o palijativnoj skrbi u Hrvatskoj te njezinom unaprjeđenju. Osim članova Odbora na sjednici su sudjelovali i predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ureda pučke pravobraniteljice, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, priznati stručnjaci iz područja palijativne skrbi te predstavnici organizacija civilnog društva.

U predstavljanju pristupa palijativnoj skrbi u Hrvatskoj članica HKLD-a neurologinja dr. sc. Julijana Franinović Marković, koja je zajedno s našom članicom mag. pharm. Irenom Grahovac jedna od začetnica organizirane palijativne skrbi u Istri, istaknula je kako palijativna skrb predstavlja sveobuhvatnu i integriranu skrb za bolesnike s uznapredovalim kroničnim bolestima i ograničenim životnim vijekom i za članove njihovih obitelji.
“Tu se radi ne samo o onkološkim bolesnicima u terminalnoj fazi već o svim bolesnicima bez obzira na vrstu bolesti”, rekla je dr. Franinović Marković te dodala kako palijativna skrb mora biti dostupna u svako vrijeme, na svim mjestima skrbi, uključivati sve dimenzije – fizičku, psihičku, socijalnu i duhovnu, bez obzira na tijek bolesti i bez obzira na dob bolesnika. Istaknula je i kako su potrebe za palijativnom skrbi u progresivnom porastu te istaknula podatak kako projekcija za Hrvatsku za 2040. godinu govori o povećanju potreba za palijativnom skrbi od 20 do 47%.

U raspravi je potvrđena važnost međuresorne suradnje i integriranog pristupa u palijativnoj skrbi, naglašena je potreba donošenja operativnih protokola oko načina suradnje stručnjaka na terenu i konkretna podjela poslova, a kao ključno pitanje istaknuto je osiguravanje i osnaživanje izvaninstitucionalne brige i pružanje usluga palijativnim pacijentima. Upozoreno je kako sve promjene koje se predlažu u sustavu palijativne skrbi trebaju imati uporište u zakonodavnom okviru koji predstavlja podlogu za daljnje unaprjeđenije sustava. Palijativna skrb nije usluga već pristup te je upozoreno na fragmentaciju palijativne skrbi. Skrenuta je pozornost na negativnu sliku javnosti o palijativnoj skrbi kao i nedovoljnu komunikaciju svih uključenih u brigu oko bolesnika kojima je ona potrebna te nepovezanosti sustava koji pružaju palijativnu skrb. Zaključeno je da ishodi života ovise o ranom početku palijativne skrbi – u trenutku postavljanja same dijagnoze.

Dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med.