Karlovac: Psihičke posljedice COVID-19
U organizaciji karlovačke podružnice Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD) u Vjeronaučnoj dvorani župe Presvetog Srca Isusova u Karlovcu prof. dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče održala je predavanje na temu psihičkih posljedica COVID-19
Okupljenima su se na početku obratili predsjednica Podružnice HKLD-a u Karlovcu dr. Ankica Pleša, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Karlovačke županije prof. Maja Vučinić Knežević, te duhovnik Podružnice mons. Ferdinand Vražić, koji je prije samog predavanja održao i kratki duhovni nagovor.
Globalna pandemija COVID-19, ali i potresi s kojima smo se suočili predstavljali su neposrednu prijetnju uobičajenom funkcioniranju društva. Priroda pandemijske ugroze bila je nevidljiva, zarazna, nepredvidiva i životno ugrožavajuća. Naš odgovor na ugrozu bio je individualan, promjenjiv i teško predvidljiv. Kroz protekle dvije godine ti štetni događaji su se međusobno ispreplitali, preklapali, umnažali i perpetuirali. Oni su u konačnici doveli do akutnih i kroničnih reakcija koje su se očitovale u vidu pojačane anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i zlouporabe opojnih sredstava. Indirektni utjecaj pandemije COVID-19 očitovao se i značajnijim ekonomskim padom, međuljudskim sukobima, zanemarivanjem i različitim oblicima nasilja što je kontinuirano dovodilo do porasta nezaposlenosti, osiromašivanja, usamljenosti i beznađa.
Kako je vrijeme protjecalo, tako su znanstvenici utvrdili i osobito ranjive skupine među kojima je posebna pozornost trebala biti usmjerena na osobe s duševnim smetnjama, osobe starije životne dobi, djecu i adolescente, ali i zdravstvene djelatnike koji su nerijetko patili od sindroma sagorijevanja.
Prof. Brečić istaknula je kako je pandemija COVID-19 utjecala na mentalno zdravlje u svim kontekstima i istaknula slabosti sustava mentalnog zdravlja na globalnoj razini kako na razini pojedinca tako i na razini čitave populacije. Stoga je nužan integrativni pristup sa svim dionicima kako bi se osigurali resursi koji pokrivaju čitavi spektar potreba od promicanja, zaštite i prevencije do liječenja, skrbi i oporavka.
Brojna istraživanja govore kako je potrebno ulagati u izgradnju sustava mentalnog zdravlja na način da se obuhvate raznolikosti sustava. Isključivi biomedicinski pristup u kojem je fokus na dijagnoze, lijekove i liječnike treba nadići, nužno je razvijati uravnoteženi pristup koji se bavi i društvenim determinantama mentalnog zdravlja i individualnim kliničkim potrebama osoba s duševnim smetnjama. Predavanje je bilo bodovano od strane Hrvatske liječničke komore.
Ankica Pleša, dr. med.
