Održana korizmena duhovna obnova u Zagrebu

U Dvorani “Margarita Peraica” Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u zagrebačkoj Praškoj ulici održana je 7. ožujka 2023. u 19 sati korizmena duhovna obnova za članove Sekcije farmaceuta i medicinskih biokemičara i članove Podružnice HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu. Predavanje je održao i molitveni dio predvodio fra Draženko Tomić, duhovnik podružnice.

Uvodne i pozdravne riječi uputila je prof. dr. Danica Galešić Ljubanović, kako u ime svoje tako i u ime prisutne predsjednice Sekcije mg. Jasne Ćurić. Poslije izlaganja, prof. Ljubanović je potaknula vrlo živu i konstruktivnu razmjenu iskustava, posebno onih koji se tiču rada sa starijim osobama, s pacijentima, sa strankama u ljekarni. Ljubanović je najavila skore događaje iz nedavno obznanjenog Godišnjeg plana Podružnice za 2023/24. godinu te sve pozvala na novi susret u društvenim prostorijama 15. ožujka u 19 sati.

U četrdeset petominutnom izlaganju predavač Tomić je u ozračju korizme iznio glavne naglaske iz članka „Liječnik ne može vidjeti Kristovo lice u svom pacijentu ako u vlastitom licu ne vidi lice Kristovo: Krist liječnik“ autora liječnika Alfreda Ancanija. Nekoliko citata značajnijih osoba iz spomenutog članka nalazi se u prilogu. Izlaganje je bilo popraćeno tematskom prezentacijom ilustracija „Cristus medicus u europskoj romaničkog i gotičkoj umjetnosti“. Poslije izlaganja su nazočni liječnici, ljekarnici, biokemičari i stomatolozi obavili ispit savjesti te zajednički izmolili „Molitvu katoličkog liječnika“ (u privitku). (Tekst: D. T., foto: I. B.)

„Vi ste naposljetku liječnici: nullum par elogium. Vaša je dužnost pomagati, liječiti, tješiti, izliječiti ljudsku bol, osigurati i vratiti zdravi i učinkoviti život. Koje je zanimanje po svojoj časti, korisnosti i idealnosti (koja je uz bok svećeničkom zanimanju) iznad vašeg zanimanja? Koje bi drugo zanimanje lakše od vašega s jednostavnim unutarnjim pomakom prema natprirodnim moglo postati ljubav prema bližnjemu? To znači uspeti se na najviše vrhunce ljudskosti i na taj se način upisati među besmrtnike, jer ljubav prema bližnjemu nikada ne umire?” (Pavao VI.)

„Svi na svijetu na neki način rade u službi čovjeka. Mi liječnici radimo neposredno s ljudima. Predmet naše znanosti i posla je čovjek koji nam često kaže ‘Pomozi mi!’ očekujući od nas puninu svoga postojanja. Tko je čovjek? Nije samo tijelo jer u tom tijelu postoje misao i volja koje se mogu suprotstaviti patnji. U tijelu postoji duh koji je besmrtan… Što bi o tome rekao Isus? Morate se pažljivo brinuti za tijelo. Bog je na taj način sljubio božansko s ljudskim… Činiti dobro: nama se pružaju prilike koje nema ni svećenik. Naše poslanje nije gotovo kada liječenje više ne koristi. Postoji i duša koju treba dovesti k Bogu, a vaša riječ se poštuje… To je velika ljudska tajna: tu je Isus. Onaj tko posjećuje bolesnika, pomaže ‘meni’. Kako svećenik može dotaknuti Isusa, tako mi liječnici dodirujemo Isusa preko tijela naših bolesnika: siromašni, mladi, stari, djeca. Na taj se način Isus nalazi među nama.” (Sv. Gianna Beretta Molla, napisala na listiću liječničkog recepta)

„Sjetite se da, slijedeći medicinu, uzimamo na sebe uzvišenu misiju. Ustrajte, s Bogom u srcu, s onim što su vas naučili vaš otac i vaša majka, s ljubavlju i milosrđem prema napuštenim osobama, s vjerom i zanosom, gluhi na pohvale i na kritike, izdržljivi na zavist i spremni samo na dobro. Bolesnici su likovi Isusa Krista. Događa se da u bolnicu dolaze mnogi jadnici, propalice i psovači kada ih Bog želi spasiti. U svim vašim djelima kojima je cilj Nebo i vječnost života i duše, usmjerili biste se potpuno drugačije od onoga kako bi vam sugerirali ljudski obziri i vaše bi djelovanje bilo inspirirano dobrim. Mislite na to kako vaši bolesnici imaju dušu kojoj se trebate znati približiti i koju trebate približiti Bogu. Mislite na to kako imate obavezu ljubavi prema učenju jer samo ćete tako moći ispuniti veliko poslanje pomaganja nesretnima.” (Sv. Giuseppe Moscati, liječnik i sveučilišni profesor)

„Luka, koga je sveti Pavao nazvao „voljeni liječnik” (Kol 4,14), napisao je u svom Evanđelju: I silno mnoštvo njegovih učenika i silno mnoštvo naroda iz cijele Judeje i Jeruzalema, iz primorja tirskog i sidonskog nagrnuše da ga slušaju i da ozdrave od svojih bolesti. I ozdravljali su oni koje su mučili nečisti dusi. Sve je to mnoštvo tražilo da ga se dotakne jer je snaga izlazila iz njega i sve ozdravljala.” (Lk 6,17-19). Bez takvih čudesnih sposobnosti, katolički liječnik pa i ljekarnik u kome se stječu medicinska struka i kršćanski život, doživjet će da sva ljudska sirotinja traži od njega zaštitu i da položi svoju ruku na njih. A Bog će blagosloviti njegovo znanje i sposobnosti kako bi mogao mnoge izliječiti, a tamo gdje mu to ne bude dano, dat će olakšanje i utjehu.” (Pio XII.)

„Ulij u mene ljubav prema mome umijeću i tvojim stvorovima. Nemoj dopustiti da žeđ za dobitkom, želja da budem poznat i obožavan, budu prepreka mojem umijeću, jer to su neprijatelji istini i ljubavi prema čovječanstvu i mogli bi me odvratiti od zadaće koje su mi povjerene na dobrobit tvojih stvorova”, a zatim zaklinje: „Daj da u onome tko trpi vidim samo čovjeka.” (Stih „Svakodnevne molitve liječnika” koji se pripisuje Mosesu Maimonidesu, 1135.-1204.)

Molitva katoličkog liječnika (Ivan Pavao II.)

«Riječ tijelom postade» (Iv 1,14). Svojim Utjelovljenjem, Isuse Kriste, poistovjetio si se sa svakim čovjekom i posvetio naše tijelo. Zato te, Gospodine, molim: pomozi mi da držim na umu kako ljudsko tijelo nije tek stroj koji treba samo tehnički održavati, ili samo farmakološki liječiti; svaka je bolest povezana s čovjekovom otajstvenošču, a tijelo pripada veličanstvenoj i složenoj stvarnosti osobe, koja misli, osjeća i ljubi. Ja svaki dan pred sobom imam remek-djelo Božjeg stvaranja: ne dopusti da ikada zaboravim da je tijelo muškarca i žene stvoreno «na tvoju sliku». Gospodine, učini me svjesnim velike zadaće koju mi povjeravaš: Sudjelovati u tvome čudu održavanja života na životu. Daruj mi odvažnost i radost upotrijebiti sva dijagnostička i terapijska dostignuća suvremene medicine u korist patnika jer, od kada si ti pobijedio samu smrt, čovjek ima pravo boriti se protiv svih svojih fizičkih ograničenosti. Molim te, Gospodine, da se uvijek i svim bolesnicima, osobito onima koji će mi se danas obratiti za pomoć, sav stavim u službu i da ih umijem slušati, tješiti i hrabriti, kao što si ti to činio: suosjećajno, nježno, i velikodušno; onako kako bih želio da i sam budem zbrinut, u dan kada se nađem na bolesničkoj postelji. To te molim po zagovoru Blažene Djevice Marije, Zdravlja bolesnih, sv. Luke, glave i zaštitnika kršćanskih liječnika, i svih drugih svetih liječnika. Amen. (D.T.)

No Comments

Post A Comment