12 lip Održan stručni skup u Požegi: Odgovornost za život u demografskoj obnovi Hrvatske

U organizaciji Hrvatskog katoličkog liječničkog društva – Podružnica Požega dana 07.06.2022. u dvorani Blaženog Alojzija Stepinca, održan je stručni skup pod nazivom „ODGOVORNOST ZA ŽIVOT U DEMOGRAFSKOJ OBNOVI HRVATSKE“

Nakon uvodne molitve koju je poveo vlč. Robert Kupčak, uvodnu riječ imao je predsjednik podružnice dr. med. Hrvoje Bogadi, specijalist psihijatar. Nakon toga gost iz Zagreba dopredsjednik HKLD dr. sci. Petar Bilić, dr. med. specijalist psihijatar, govorio je o povijesti Društva, o samoj podružnici koja postoji već od 2002. i izrazio podršku stručnom skupu, zahvalio se na tako značajnoj temi, koja bi i drugdje bila dobrodošla. 

Stručni skup započela je dr. med. Danijela De Micheli Vitturi, specijalistica obiteljske medicine s temom odgovorno roditeljstvo, gdje se osvrnula na  odgađanje roditeljstva suvremenih bračnih parova, te na pad rodnosti. Svrha odgovornog roditeljstva je čuvanje zdravlja, ispunjavanje ciljeva oko željenog broja djece, liječenja neplodnosti, te ostvarivanja punine bračnog života  prirodnim planiranjem. Plodnost je prirodno bogatstvo, a rađanje djece i briga za cjelovito zdravlje pojedinca, obitelji i društva osnovni su čimbenici demografske obnove.

Potom je dr. med. Martin Martinović, specijalist pedijatar-neonatolog, održao predavanje s temom: “Prikaz rađanja u rodilištu opće bolnice »Dr. Josip Benčević« Slav. Brod u razdoblju od 1995 do 2021 godine“.  Opisuje pad broja porođaja i navodi da je 1995. god. bilo 1939 porođaja, a 2021 god. bilo je  ukupno 973 poroda unatoč tome što je zadnjih godina rodilištu Slav. Brod gravitirao i dio populacije iz Đakova, Županje, Nove Gradiške, Orašja, te Vinkovaca sa okolicama. K tome treba znati da je prema popisu stanovništva iz 2011 god. Brodsko posavska županija imala 158.575 stanovnika, a 2021 god 130 782.

Mr. sci. Žarko Šperanda dr. med., specijalist ginekolog, govorio je medicinskom uzroku depopulacije u Hrvatskoj i u Europi, gdje je naveo da je glavni čimbenik depopulacije odgoda rađanja za starije fertilne godine bračnih parova. Iz toga proizlazi značajno povećanje postotka neplodnosti, s obiteljima koje onda imaju jedno ili niti jedno dijete. K tome navika starije populacije za samostalnim užurbanim načinom življenja dodatno odvraća  od planiranja obitelji. Tako se danas razvija antiobiteljska atmosfera, koja dodatno udaljuje parove od planiranja djece u optimalnom reproduktivnom vremenu. Kad se k tome doda iseljavanje radne populacije zajedno sa djecom, kao budućim reproduktivnim potencijalom,  nastaje depopulacija koja vodi u nestajanje naroda.

Doc. dr. sci. Stjepan Šterc, demograf, potom se nadovezao sa prihvaćanjem takvog mišljenja, te otvoreno naglasio kako je Republika Hrvatska  u demografskom nestajanju. Ona je uz Izrael i Irsku jedina država u svijetu koja ima više stanovnika u  inozemstvu nego li u domovini. Mjerodavni bi odmah morali poduzeti strateške mjere da se ti procesi niskog nataliteta s jedne strane, te iseljavanja obitelji s djecom s druge strane zaustave. To međutim još uvijek nije dovoljno obzirom na  pad broja fertilnog stanovništva, nego je potrebno poticati selektivnu imigraciju mjerama koje bi mlade vratilo u Hrvatsku. Imamo primjer izraelskog, irskog, danskog i mađarskog  modela koji uspješno funkcionira u tim državama.

Potom je predstavljena knjiga „Strah od rađanja“  autorice Danijele De Micheli Vitturi. O knjizi su govorili vlč. mr. sci. Josip Krpeljević te sama autorica.

Knjiga sadrži objedinjene tekstove za časopis „Marija“  s temom „Živimo u obitelji“, u vremenu od 2015-do 2019 god. Ona je nastavak knjige „Obitelj svetište i radost života“ koja je obuhvaćala teme od 2010 do 2014 god. Govori o načinu da se odupre strahu od života, te da ojača one koji se u svome životu žele ravnati po Božjoj volji. 

Vlč. Krpeljević govorio je kako je u knjizi vrlo lijepo složen kontekst o obitelji koja prati liturgijsku godinu. Vrlo je dobro opisana obitelj kao svetište života slijedeći iz mjeseca u mjesec liturgijske događaje. Autorica je optimistična i vedra unatoč teškim temama koje obrađuje, što proizlazi iz obilja njezine vjere. Time potiče ljude da se oslobode straha, jer strah je nešto što nije dobro. Čovjek koji čini dobro nema straha. Autorica upravo to i čini. Na razumljiv način tumači da ne treba imati straha u okviru onoga što opisuje, a koje potkrepljuje vlastitim svjedočenjem. Knjiga govori o čovjeku koji je blagoslovljen i predviđen za sreću, a tumači i  načine kako to postići. 

Skup je zaključen završnom molitvom.

Dr. med. Žarko Šperanda