19 tra Održan stručni skup „Odgovornost za život u demografskoj obnovi Hrvatske“

Podružnica HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu organizirala je stručni skup „Odgovornost za život u Demografskoj obnovi Hrvatske“ u utorak, 18. travnja 2023. u 18 sati u društvenim prostorijama u zagrebačkoj Praškoj ulici. Sudjelovali su dr. Danijela De Micheli Vitturi, dr. Žarko Šperanda i doc. dr. Stjepan Šterc. Program je moderirala predsjednica Podružnice prof. dr. Danica Galešić Ljubanović. 

Martin Martinović dr. med. specijalist pedijatar
OPĆA BOLNICA DR. JOSIP BENČEVIĆ SLAVONSKI BROD

PRIKAZ BROJA PORODA U RODILIŠTU OB „DR JOSIP BENČEVIĆ“ SLAVONSKI BROD OD 1995. GODINE DO 2021. GODINE

PROŠIRENI SAŽETAK

U navedenom radu prikazan je broj poroda u Rodilištu Opće bolnice „Dr Josip Benčević“ Slavonski Brod od 1995.g. do 2021. g. Prije 1990. g., odnosno za vrijeme SFRJ, Rodilištu u Slavonskom Brodu je gravitiralo određeno područje susjedne Bosne i Hercegovine. Nakon 1990.g. slijedi vrijeme Domovinskog rata i poraća, praćeno migracijama velikog broja stanovništva kako Slavonske tako i Bosanske Posavine. U to vrijeme se, zbog neposrednih ratnih zbivanja, u Slavonskom Brodu rađalo samo u hitnim okolnostima. Nakon 1995.g. slijedi demografski stabilniji period koji je predmet ovoga istraživanja.

U prikazanoj tablici je navedeni period podijeljen u 3 razdoblja:

• od 1995. g. do 2003. g kada vidimo nagli pad broja poroda od oko 2000 na oko 1200 poroda;
• od 2004. g. do 2011. g. kada se broj poroda ustabilio na oko 1200;
• te od 2012. g. do 2021. g. kada se ponovno bilježi pad u broju poroda, ovaj puta usporeniji.

Prikaz broja živorođenih u OB Slavonski Brod

Slični podaci se daju iščitati iz prikaza broja živorođenih na razini cjelokupne RH što je vidljivo iz grafikona Prirodnog kretanja stanovništva u Hrvatskoj od 1991. godine do 2020. g. (izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

Zaključak: Prikaz broja poroda u OB „Dr Josip Benčević“ Slavonski Brod na sličan način prati trend broja poroda na razini cijele RH. U oba slučaja prisutan je pad broja poroda.

Zahvaljujem Odjelu za ginekologiju i opstetriciju OB „Dr Josip Benčević“ Slavonski Brod na ustupljenim podacima.  

Danijela De Micheli Vitturi dr. med. specijalist obiteljske medicine. Logoterapeut
SPLIT

ODGOVORNO RODITELJSTVO U DEMOGRAFSKOJ OBNOVI HRVATSKE

PROŠIRENI SAŽETAK

Odgovorno roditeljstvo je svjesno i slobodno odlučivanje o prihvaćanju onoliko djece o kojoj su se roditelji spremni i sposobni skrbiti. Ono je velikodušna i razborita briga za potomstvo i uključuje želju za djetetom, mogućnost odgode začeća zbog valjanog razloga, okolnosti odgoja novog djeteta odgoj već rođene djece, zdravlje roditelja, doba napetosti među supružnicima, situaciju velikih zajednica, uvažava zahtjeve vjere i crkve, vodi brigu o cjelovitom zdravlju djece i roditelja i okolnostima u kojima žive. Življenju odgovornog roditeljstva pomaže poznavanje i primjena metoda prirodnog planiranja obitelji. Svaka ih žena može naučiti jer su jednostavne i lako se uče. Poželjno ih je naučiti u mladosti. Temelje se na promatranju fiziološkog ciklusa žene i razlikovanja plodnih i neplodnih razdoblja. Žena promatra svoje tijelo zapaža i bilježi promjene koje su i pokazatelji zdravlja žene. Učenje od mladosti pomaže cjelovitoj brizi o zdravlju i pravovremenom usvajanju znanja koje koristi u ostvarenju želje za djecom i odgodi začeća s valjanim razlogom. Cjelovitim pristupom, pomoć su u održavanju zdravog bračnog dijaloga, te se supružnici mogu odlučiti za život u skladu s cjelokupnim osobnim i psihosocijalnim i društvenim okolnostima. Suvremeni roditelji zbog zapreka za rađanje odgađaju roditeljstvo. To uzrokuje pad nataliteta. Rađanje djece i briga za cjelovito zdravlje pojedinca, obitelji i društva su osnovni čimbenik demografske obnove. Plodnost je prirodno bogatstvo Svrha prirodnog planiranja obitelji je čuvanje zdravlja, željeni broj djece, liječenje neplodnosti, sprečavanje neželjene trudnoće i ostvarenje punine bračnog sjedinjenja. Pretpostavka je da osim što znanje  i korištenje metoda prirodnog planiranja obitelji pomaže u postizanju željene trudnoće, odgodi začeća, i održavanju zdravlja utječu i na poboljšanju plodnosti. Na prirodno kretanje stanovništva uvjetuje niz čimbenika: prirodni, društveni, gospodarski, kulturni, demografski , psihološki i ostali. Rodnost ili natalitet je pozitivna sastavnica prirodnog kretanja stanovništva. O odnosu nataliteta i mortaliteta ovisi porast  stanovništva i demografski razvoj. Djeca su tradicionalno poželjna u svim društvima. Obitelji s brojnom djecom osobito su poželjne u tradicionalnim agrarno ruralnim zajednicama. Gospodarske društvene čimbenike čini stupanj gospodarskog razvoja; industrijalizacija, urbanizacija. Gospodarska uloga obitelji materijalni je uvjet za nove obitelji. Važan je i položaj žene u društvu, opće obrazovanje žena, položaj djece u obitelji koji utječe na materijalne troškove, smrtnost djece, kontrola rađanja. Položaj djece u obitelji iziskuje materijalni troškove. Sociološko psihološki čimbenici uključuju: religijske norme, školovanje, zapošljavanje. Osobni psihološki čimbenici uključuju strah od rađanja, strah od budućnosti, osjećaj nesigurnosti, nepostojanje želje za potomstvom, lagodan život bez obveza, dovoljan broj rođene djece. Demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap: U Hrvatskoj više od 20 godina broj umrlih nadvisuje broj živorođenih. Odgađanje roditeljstva uzrokuje pad nataliteta. Plodnost je prirodno bogatstvo koje treba štititi. Rađanje djece i briga za cjelovito zdravlje pojedinca, obitelji i društva su osnovni čimbenik demografske obnove. Prirodno planiranje obitelji doprinosi očuvanju reprodukcijskog zdravlja i rađanju željenog broja djece. Uključuje razumijevanje i isticanje uloge obitelji i obiteljskih tradicijskih i poticajnih vrijednosti te primjera za rađanje i prihvaćanje života. • Broj stanovnika u 2020. godini procijenjen je na 4,05 milijuna, a prognozira nam se smanjenje populacije za 330.000 do 2035. te još toliko do 2050. godine. Hrvatska će, ako Eurostat dobro prognozira, za 30-ak godina biti manja za 660.000 stanovnika.

Mr. sc. Žarko Šperanda dr. med., specijalist iz ginekologije i opstetricije
DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI BROD

ODGODA RAĐANJA, SMANJENA PLODNOST, NEPLODNOST, DEPOPULACIJA

PROŠIRENI SAŽETAKmr. 

UVOD

O demografskom padu stanovništva kod nas i u Europi  piše se i govori sve više. Povezano je sa mnogobrojnim društvenim, socijalnim, ekonomskim, psihološkim i mnogim drugim čimbenicima.  Ovdje ćemo prikazati medicinske uzroke depopulacije koja se ubrzava i uzima sve više maha.

Podsjetimo se najprije osnovnih pojmova iz plodnosti: Biološka reproduktivna zrelost kod žena nastaje između 18 i 20 godine života, kod muškaraca nešto kasnije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) plodnost je najbolja između 20 i 27 god života. (Šimunić,2012, 119-140). To je optimalna reproduktivna dob.  Neplodnost nazivamo izostanak kliničke trudnoće dulje od jedne godine nezaštićenih spolnih odnosa. Učestalost neplodnosti u optimalnoj reproduktivnoj dobi je niska oko 4%. Sa starenjem nakon 27. godine života naglo raste.  Od 27. godine  plodnost opada 10% godišnje, te sa 32-35 god iznosi svega oko 22% (od maksimalne). Istovremeno učestalost spontanih pobačaja značajno raste.

ODGODA RAĐANJA

Prateći statistiku porođaja iz godine u godinu uočljiv je s jedne strane pad nataliteta, a s druge strane kontinuirano se povećava starosna dob žena kod rađanja prvog djeteta. Do 1970-tih godina uobičajena dob zasnivanja obitelji i rađanja prvog djeteta bila je između 22-25 god. života, da bi se do 2014 god  promijenila od 26-30 god. i kasnije. Koliko je trend uzeo maha govore činjenice da je prema statistici UN 2017 god. kod nas u Hrvatskoj prvi puta u povijesti zemlje rodilo 50% žena starijih od 30. godina, a prema izvještaju HZZJ još tijekom 2016 god rodilo je 54,09% žena starijih od 30 god. (Rodin 2017,5-10).Sličan trend događa se i u sjevernoj i južnoj Europi, sa španjolskom na čelu  sa oko  60%. (Schmidt. 2012.29-43)

Naputak o poštivanju ljudskog života u nastanku i o dostojanstvu rađanja, „Donum Vitae“ govori o potrebnoj neraskidivosti između bračnog čina i čina rađanja (Donum vitae). Trenutkom neprihvaćanja toga koncepta nastaje raskid između bračnog čina ljubavi – spolnosti  i čina rađanja- reprodukcije i otvara se prostor za manipulaciju s plodnošću. Desetljećima se razvijaju metode kontracepcije poput hormonskih pilula, te naprava za sprečavanje i razvoj trudnoća. Također se razvijaju „IN VITRO“ metode potpomognute oplodnje i sve se više usavršavaju. Stvoreni su uvjeti za odgodu rađanja u vrijeme najbolje plodnosti iz veoma različitih razloga i pobuda. Otvara se prostor za odgodu bračnog života „za neka bolja vremena“  Mladi se odriču od braka i onoga što brak nosi, a to je prvenstveno očinstvo i majčinstvo. Koju god tehniku za održavanje takvoga statusa – odricanja od braka –  koristili u svojim vezama, postižu jednaki rezultat, strah od djeteta, potom strah od obitelji koji postaje sastavni dio njihovog života- postaje navika, koju više ne znaju promijeniti. Pod „tehnikama“ misli se na kontracepciju- sve oblike spolnih odnosa u kojima je uključena zaštita od trudnoća, jer oblikuje stav. 

ANTI-OBITELJSKI MENTALITET

Promatrajući razvoj anti -obiteljskog  mentaliteta od 1971. god. tijekom 25 godina, te potom do današnjih dana, vidljivo je kontinuirano širenje vremenskog prostora bez djece. Odgoda rađanja seže u sve kasniju reproduktivnu dob, a danas gotovo da se stapa sa pred -menopauzom. Stvorena je anti-obiteljska atmosfera.

Žene koriste tek vrlo kratko životno razdoblje za planiranje obitelji, a ono zalazi u vrijeme kada je trudnoća radi visokih godina već neprikladna i rekli bismo često i rizična, kako po zdravlje žene, tako i nerođenog djeteta. (Balasch, 2011, 263-273). Sve to uz značajno povišen rizik od neplodnosti, ili neuspjelih trudnoća. Raskorak između optimalnog vremena za rađanje od 20-27 god. i stvarnog okretanju rađanju sve je veći (Burkimsher, 2015. 621-656). Danas je popularno razmišljanje da je vrijeme rađanja prvog djeteta oko 35 god pa i kasnije. 

SMANJENA PLODNOST- NEPLODNOST- DEPOPULACIJA

Stvoren je anti- obiteljski obrazac razmišljanja, tako da je pitanje kada bi se i ostvarili razlozi navedeni kao uzroci odgode rađanja (posao, zarade, stambeno pitanje), da li bi se situacija promijenila. Stvoren je kontracepcijski mentalitet. Rezultat svega je niska plodnost, te porast neplodnosti parova starije reproduktivne životne dobi.  Točna učestalost neplodnosti po dobi se ne zna, ali svakako je u značajnom porastu, jer je registrirano svake godine 10% više postupaka potpomognute oplodnje.

Žene iznad 35 te godine imaju značajno veću učestalost debljine, dijabetesa, hipotireoze, hipertenzije i drugih metaboličkih bolesti. Vrlo su česte i kombinacije tih bolesti. Trudnoća u takvim okolnostima nosi brojne komplikacije kako za samu ženu, tako i za dijete. Takve trudnoće postale su svakodnevnica u rađaonici. Unatoč maksimalnom trudu ginekologa, pa i same pacijentice, nije moguće izbjeći  prijevremeni porođaj, zastoj rasta djeteta, pre- veliko dijete, srčane greške, intrakranijalna krvarenja, te neke druge poremećaje. One povlače za sobom cjeloživotne posljedice s kojima se tada roditelji moraju nositi.

Mladi koji čine reproduktivni depo Hrvatske, masovno iseljava. Hrvati su i ranije imali teških vremenskih razdoblja, ratova, odlazak muškaraca na rad u inozemstvo, pa i masovno u teškim godinama. Razlika je u tome da se nikada ranije nije događalo da cijele obitelji ovako masovno iseljavaju. Žene i djeca ne ostaju. Iseljavaju cijele mlade obitelji sa djecom čime se gubi ne samo sadašnji mladi reproduktivno sposobni naraštaj, već i budući –djeca, kojih više nema Republici Hrvatskoj. (Akrap, 2015, 855-881). Ostaju starije generacije koje su izgubile reproduktivno značenje ili su na njegovom kraju. U pedeset jednoj zemlji svijeta predviđa se pad broja stanovnika do 2050 god. (Coleman, 2014, 73-78). Hrvatska prema većini pokazatelja dobne strukture stanovništva spada među najstarije zemlje u svijetu. (Čipin 2017; 3-9). 

OPĆE DRUŠTVENI PROBLEM

Radi toga neplodnost danas nije samo medicinski, nego ponajprije opće društveni problem zbog odgode rađanja i ulaska u brak u srednjim i starijim reproduktivnim godinama (Pötzsch 2016, 87-118). Kako bi promijenili ovaj negativan stav-mentalitet prema obitelji i djeci trebalo bi djelovati široko društveno, i to na više razina:

• educirati mlade o obiteljskim vrijednostima, 
• stvarati mladima društveno pogodno ozračje za osnivanje obitelji, 
• educirati mlade o važnosti pravodobnoga zasnivanja obitelji, 
• buditi svijest o rizicima odgode rađanja, 
• svakako mijenjati svijest cijele populacije o zaboravljenim obiteljskim vrednotama.
• Treba naći prostora i organizirati društvenu strukturu za upoznavanje parova s najčešćom problematikom.

Zato je važno zadržati pro-obiteljsko stajalište, ne odvajati spolnost od reprodukcije, gdje zapravo i leži ključ pristupu ispravnomu stajalištu o obiteljskom životu. Poštujući te jednostavne upute, poštuje se obitelj, dijete, životno okružje. Bračni se par priprema na dijete u pravo reproduktivno vrijeme kada je rizik za nastajanje neplodnosti minimalan, tek oko 4 posto. 

LITERATURA

1. Akrap, Anđelko. Demografski slom Hrvatske: Hrvatska do 2051. Bogoslovska smotra, 85 (2015.) 3, 855–881 
2. Balasch, Juan; Gratacós, Eduard. Delayed Childbearing: Effects on Fertility and the Outcome of Pregnancy. Fetal Diagn Ther 2011; 29: 263–273. DOI:10.1159/000323142.
3. Burkimsher, Marion. Europe-wide fertility trends since the 1990s: Turning the corner from declining first birth rates. Demographic Research 2015 vol. 32, article 21. 621−656. DOI: 10.4054/DemRes.2015.32.21
4. Coleman, David. The death of Europe has been postponed. (Str 73-78). U: Nico Van Nimwegen: The Resourceful Demographer Liber Amicorum. 2014, NIDI, The Hague. 
5. Čipin I. Međimurac P. Fertilitet i obiteljska politika u Hrvatskoj. Političke analize vol. 31. (rujan 2017) 3-9.
6. Pötzsch Olga. Fertility in Germany before and after the 2011 Census: Still no Trend Reversal in Sight. Comparative Population Studies Vol. 41,1 (2016): 87-118. DOI: 10.12765/CPoS-2016-02en. 
7. Rodin Urelija, Draušnik Željka, Cerovečki Ivan, Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo. Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2016. godine. Zagreb, 2017)hnb
8. SChmidt, Lone; Sobotka, Tomas; Bentzen J.G. et all. Demographic and medical

consequences of the postponement of parenthood. Human Reproduction Update, Vol.18, No.1 pp. 29–43, 2012. doi:10.1093/humupd/dmr040.

9. Šimunić, Velimir. i sur. Plodnost i neplodnost čovjeka. U: Reprodukcijska endokrinologija i neplodnost. 119-140. Zagreb 2012.
10. ZBOR ZA NAUK VJERE. Donum vitae. Homologna umjetna oplodnja. 34-45. Kršćanska sadašnjost. Zagreb. 1987. 

Dr. sc. Stjepan Šterc, Pročelnik odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo
FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

HRVATSKA DEMOGRAFSKA STVARNOST

PROŠIRENI SAŽETAK

Nitko razuman danas ne može negirati kako je ljudska populacija (stanovništvo, žiteljstvo, puk…) najvažniji potencijal i čimbenik u svakom društvu i prostoru pa tako i u hrvatskom, a u njoj su najvažnija djeca jer jedino djeca i mladi donose izvjesnu budućnost. Potvrde toga dolaze uglavnom iz svih znanstvenih područja, polja, grana i disciplina kojima je stanovništvo prevladavajući istraživački interes i iz svih djelatnosti u kojima je čovjek glavni faktor razvoja, uspješnosti i održivosti. Zato je odgovornost za život primarnost ili bi barem trebala biti svake zajednice, udruge, političke opcije, proizvodne djelatnosti, uslužne aktivnosti, obrazovne sadržajnosti, znanstvene produktivnosti i slično, jer se samo novim životom nastavlja društvena i prostorna uređenost, sigurnost i vremenski slijed smislenosti. 

Demografski i migracijski procesi postaju unatoč hrvatskom, europskom i svjetskom političkom modernizmu osnova razvijenosti, uređenosti i sigurnosti na svim razinama, a posebno to vrijedi za zemlje koje demografski nestaju silinom koja bi trebala zabrinuti svakog mislećeg i razumnog. Među takve se zemlje posebno može uvrstiti Hrvatska sa svojim silnim demografskim negativnostima koje su dosegle gotovo razinu demografske destrukcije (sloma, nestanka, devastacije…) prema svim demografskim parametrima i trendovima. Svaki nas podatak službene statistike o vanjskom iseljavanju, prirodnom nestanku, starenju, odlasku učenika osnovnih i srednjih škola, pražnjenju hrvatskih pri graničnih, ruralnih, otočnih i sličnih prostora i ugrožavanju nacionalne i razvojne sigurnosti te temeljnih sustava na kojima počiva hrvatsko društvo i država nanovo neumoljivo zatiče i izaziva u nama nemir, zabrinutost i potrebu razumijevanja i djelovanja u funkciji očuvanja života, populacije i hrvatskog identiteta. 

Politička mirnoća s kojom se u Hrvatskoj promatraju navedeni negativni demografski procesi zato traži znanstvenu javnost ovakvog tipa i učestalost ukazivanja na prema svim pokazateljima najvažniju problematiku današnje i buduće Hrvatske. Pogotovo nakon što su nam i stručnjaci  UN-a potvrdili i ukazali na demografsku neumoljivost, po kojoj je Hrvatska među vodećih pet svjetskih populacija po starosti ukupnog stanovništva i na još izravniju po kojoj se Hrvatska nalazi u središtu demografski najugroženijeg područja u svijetu. Takvu demografsku stvarnost treba objektivno prihvatiti, ne ju politički minimalizirati utreniranom političko-diplomatskom retorikom i sukladno njoj početi postupati u interesu hrvatske budućnosti. Mirnoća sa svih razina mogla bi do popisa stanovništva 2031. godine odnijeti novih oko 400 000 stanovnika, ugroziti sve osnovne sustave u državi, isprazniti dodatno hrvatske prostore I  ugroziti nacionalnu sigurnost, ukupni razvoj te učiniti hrvatsku budućnost sve manje izvjesnom. 

Među popisna depopulacija ili smanjivanje ukupnog stanovništva između dva posljednja popisa stanovništava (2011. i 2021. godine) za preko 400 000 osoba bila je samo potvrda velikih demografskih negativnosti koje se, na žalost, nastavljaju svom silinom i dalje. Posljednji podaci službene statistike prirodnog kretanja stanovništva pokazuju nastavak demografske devastacije prirodnim  putem i bilježe prirodni pad hrvatskog domicilnog stanovništva velikih razmjera u apsolutnim brojevima i relativnim odnosima. 

Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom padu za prvih 11 mjeseci prošle 2022. godine utvrdili su 21 281 više umrlih nego rođenih, za cijelu 2021. godinu 27 196, a za 2020. 20 721, dakle u gotovo tri je godine u Hrvatskoj umrlo više nego što se rodili čak 69 108 osoba (s podacima za 12 mjesec 2022. kad pristignu bit će to i preko 70 000 osoba)! Samo prirodnim  putem Hrvatska je u tri godine izgubila nevjerojatni ljudski potencijal, a primjera radi nakon 2010. godine prirodni je gubitak hrvatske populacije gotovo 200 000 osoba (točnije 198 372 osobe)! 

Istovremeno (nakon 2010. godine) Hrvatsku je iseljavanjem napustilo čak 339 128 osoba i to uglavnom mladih i obrazovanih i mladih obitelji s djecom, dok je negativna vanjska migracijska bilanaca bila -121 309 osoba uz 217 819 doseljenih. Posebna je zanimljivost kako je u posljednje tri godine za koje postoje službeni podaci broj odlazaka iz Hrvatske i broj doseljenih u Hrvatsku na približnoj apsolutnoj razini, kao potvrda početka supstitucije stanovništva migracijom. Demografske su negativnosti prirodnim padom i iseljavanjem posljedično dovele i do velike razine ostalih demografskih negativnosti, među koje se primarno mogu ubrojiti nestanak učenika osnovnih i srednjih škola, starenje ukupne populacije i pražnjenje hrvatskih pri graničnih, otočnih i općenito ruralnih prostora. Posljedično se time izravno ugrožavaju hrvatska društvena i prostorna uređenost te gospodarski, demografski i ukupni razvoj, a ugrožavaju se i državni sustavi i nacionalna sigurnost. 

Politička mirnoća s kojom se sve te negativnosti promatraju mora zabrinuti i politički upravljački sustav, a pokretanje oba revitalizacijska modela, klasičnog populacijskog s poticajnim modelima rađanja i selektivnog imigracijskog s kojim  obnova počinje odmah nije još niti na vidiku. 

(Zagreb, 18. 4. 2023.)