10 ožu Najava predavanja fra Draženka Tomića: Sv. Thomas More, katolički mučenik

Predavanje fra Draženka Tomića uz 500. obljetnicu objavljivanja djela “Utopija” sv. Thomasa Morea

OTKAZANO predavanje doc. dr. sc. Stjepana Šterca “Hrvatska demografska stvarnost” koje je trebalo biti u srijedu 15. ožujka 2017. u 19 sati zbog iznenadnih neodgodivih obaveza doc. Šterca. Doc. Šterc je obećao da će dogovoreno predavanje održati u nekom drugom terminu koji ćemo dogovoriti naknadno.

U istom terminu, srijeda 15. ožujka 2017. u 19 h duhovnik HKLD-a Podružnice Zagreb fr. doc. dr. sc. Draženko Tomić održati će predavanje: “Sv. Thomas More, katolički mučenik. Uz 500. obljetnicu objavljivanja njegova djela Utopija (1516.-2016.)”

Sir Thomas More, svetac i mučenik

“Čovjek svih vremena”, engleski državnik, pisac, mučenik rodio se 7. veljače 1478. u Londonu, a umro 6. srpnja 1535. također u Londonu. Njegov se blagdan slavi 22. lipnja.

Sir Thomas More odgojen je u kući lord-kancelara, kardinala Mortona, te u Canterbury Caliegeu u Oxfordu. Od g. 1494. dao se na studij prava pa je za to vrijeme stanovao 4 godine kod engleskih kartuzijanaca, te će kao i oni postati mučenik katoličke vjere i Crkve, posebno pape i papinstva. Dao se marno i revno također na humanističke studije te prijateljevanje s Erazmom Roterdamskim (1469.-1536.) i s engleskim teologom i humanistom Johnom Coletom (1466.-1519.) pa i nekim drugima.

Godine 1504. More je kao narodni zastupnik u parlamentu izrazio svoje negodovanje kralju Henriku VII. zbog njegovih zakona o porezu. Tada se povukao iz političkog života te pošao najprije u Louvain pa onda u Pariz da se na tamošnjim visokim učilištima posveti opet studiju. U javni je život ušao opet nakon smrti engleskog kralja Henrika VII. Tada je postao kraljevski savjetnik. Nakon raznih diplomatskih misija, odlikovan kraljevskim odlikovanjem – plemstvom – g. 1520. postaje tzv. podčuvar kraljevske riznice. Godine 1523. kao govornik donjeg doma More je sve više dobivao naklonost kralja Henrika VIII., a kod pisanja njegove knjige protiv Luthera postaje kralju savjetnik. A kasnije, kad je Henrik VIII. planirao prekinuti svoj zakoniti brak, pitao je i Morea za savjet. Dakako da je More stajao uvijek uz crkveni zakon. T. More, koji je imao sretnu obitelj, bijaše čovjek humora i neustrašiva karaktera, velike pobožnosti i duboke duhovnosti. Skupa s Erazmom Roterdamskim oplakivaše praznovjerje te sve zloupotrebe u Crkvi, no isto tako bijaše zabrinut zbog porasta antiklerikalizma i hereza. Njegov osobni obzir prema kralju i njegov duboki respekt pred kraljevskim autoritetom držao ga je ipak očevidno u opoziciji pred kraljevim brakolomstvom te pred protupapinskim zakonima. Kralj Henrik VIII. htio je otpustiti svoju zakonitu ženu Katarinu te oženiti Anu Boleyn.

Zbog toga htjede najprije prisiliti kler da ga prizna “čuvarom i glavarom engleske Crkve”; na početku je još dopustio dodatak – “koliko je to dopušteno jednom kršćaninu”. Thomas More kao lord-kancelar odrekao se te svoje visoke službe. To je ispočetka značilo sa svojom obitelji pasti na prosjački štap. On je tada u šali rekao: “Ako ne bude drugačije, svatko će od nas objesiti torbu o rame te od vrata do vrata ići pjevajući Salve Regina. Na taj ćemo način biti svi veseli.”

Godinu i pol dana More je bio u skrovitosti i marno pisao. Kad je g. 1533. u westminsterskoj opatiji kralj Henrik VIII. slavio svoje nezakonito vjenčanje, bio je pozvan i Thomas More. Ali on se nije odazvao, što je kralja strašno razbjesnilo.

Svojim je prijateljima More svoj postupak ovako obrazložio: “Protiv toga ne mogu ništa pa neka od mene učine štogod hoće, makar me i objesili; a dokle mi Bog bude milostiv, trudit ću se da se ne osramotim.” Brzo je došlo i do drugog loma: Papa je drugi Henrikov brak proglasio nevaljanim, a njega izopćio iz Crkve. Bio je to papa Klement VII. To se zbilo 11. srpnja 1533.

Dana 22. lipnja 1535. u Londonu je odrubljena glava velikom kardinalu, Moreovu prijatelju, Johnu Fisheru jer nije htio priznati Henriku VIII. da je poglavar engleske Crkve, a ni valjanost kraljeva drugog braka. Ni More nije više morao dugo čekati da mu se zbog istog razloga i na isti način to dogodi. Bilo je to 6. srpnja 1535. Thomas More bijaše posve miran prije nego će podnijeti smrt. Svojeg je zeta zamolio da krvniku koji će mu odrubiti glavu podari zlatnik. Od poduljeg tamnovanja More je oslabio pa su mu morali pomoći da dođe do gubilišta. Ondje je rekao: “Umrijet ću kao vjeran kraljev službenik!” Tada je izmolio 50. psalam “Smiluj mi se, Bože!” Prije smaknuća zagrlio je krvnika, a sam si je povezao oči. Bila mu je odrubljena glava.

Thomas More je jedan od velikih ljudi, ne samo kao znani humanist, pisac Utopije, nego još kudikamo više kao mučenik savjesti, vjernosti svojoj katoličkoj vjeri i namjesniku Kristovu na zemlji. Ako za ikojeg smrtnika vrijedi: “Mortuus adhuc loquitur” – govori još kao mrtav, onda to vrijedi za Thomasa Morea. Crkva ga je zato kao i Johna Fishera proglasila svetim.

Preuzeto sa www.zupa-svkriz.hr