02 tra Korizmena duhovna obnova HKLD-a 

Mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup, održao je 30. ožujka 2023. korizmenu duhovnu obnovu za članove Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva u Dvorani Margarita Peraica na temu „Medicinska služba kao poziv i znak“. Članovi HKLD-a izvan Zagreba mogli su pratiti izravni prijenos korizmene duhovne obnove putem Zoom aplikacije.

Nakon uvodne molitve, biskupa je pozdravio predsjednik HKLD-a prof. Rok Čivljak koji je biskupu uputio riječi zahvale, ne samo za dolazak u sjedište Društva povodom ove korizmene duhovne obnove već i za višegodišnju potporu radu Društva koje je biskup iskazivao i kao dubrovački biskup, a i sada kao riječki nadbiskup. Posebno mu je zahvalio na potpori obnove rada Podružnice HKLD-a u Rijeci.

Kao osnovu za razmatranje teme „Medicinska služba kao poziv“ mons. Uzinić poslužio se dvama dokumentima: pobudnicom pape Franje Cristus vivit (Krist živi) i odlomkom iz Evanđelja po Luki (Poslanje dvanaestorice, Lk 9, 1–6).

Riječ poziv može se shvatiti u širem smislu kao Božji poziv. On uključuje poziv na život, poziv na prijateljstvo s njim, poziv na svetost… poziv koji nam Bog upućuje, poziv nama i za nas koji znači da nas Bog ljubi te da „ništa nije plod besmislenih kaosa nego da sve u našim životima može postati odgovor Gospodinu, koji ima divan plan za nas“. Božji poziv je „poziv na misijsko služenje drugima. Gospodin nas poziva da sudjelujemo u njegovom djelu stvaranja (i spasenja) i dajemo vlastiti doprinos općem dobru služeći se darovima koje smo primili“. Da bi se odgovorilo na vlastiti poziv (na ono što Bog želi s nama i za nas) nužno je poticati, razvijati i njegovati ono što jesmo. Tako „otkrivamo svoj pravi ja u Božjem svjetlu“ i omogućujemo sebi da se ostvarimo. „U Božjem planu, svaki je čovjek rođen da se razvija jer svaki je život poziv. Taj poziv usmjerava da izvučemo ono najbolje od sebe za slavu Božju i dobro drugih“ kaže ova Pobudnica.

Potom se mons. Uzinić osvrnuo na odlomak iz Evanđelja po Luki u kojemu stoji: „Sazva dvanaestoricu i dade im moć i vlast nad svim zlodusima i da liječe bolesti. I posla ih propovijedati kraljevstvo Božje i liječiti bolesnike.“ Ovim tekstovima biskup je uputio poruku liječnicima i drugim zdravstvenim djelatnicima da svoju profesiju ne doživljavaju samo kao zanimanje koje se odrađuje, već kao poziv (i to poziv od Boga) da liječe bolesne i budu utjeha umirućima, ali i članovima obitelji te svima onima koji su pogođeni nekom bolešću. 

Tumačeći zašto je liječnički poziv i medicinska struka općenito ne samo poziv nego i znak, biskup se potom osvrnuo na tekst talijanskoga bibličara fra Alberta Maggija Come leggere il Vangelo e non perdere la fede. „Znakovi koje je Isus učinio za svoga života te koje nam prenose evanđelja nisu dokazi njegove božanske moći nego očitovanja Božje ljubavi. Oni koji su gladni izvanrednog načina na koji se Bog očituje, često nisu sposobni Boga i njegovo djelovanje prepoznati u običnosti života. Zato traže znak s neba (Mt 16, 1–4). Isus nam nije dao moć mijenjati prirodne zakone. On nam je uputio poziv mijenjati svoje odnose, učiniti ih u korist drugih. Za to nam nije potrebno čudo nego obraćenje. Obraćenje nije mijenjanje prirodnih zakona u našu korist nego mijenjanje sebe u korist drugih.“ Potom je nastavio: „Da bi se dogodio znak, nema potrebe za umnažanjem kruha. Dovoljno je velikodušno podijeliti s drugima onaj kruh koji već imamo (Mt 14, 13–21).“

Svoje izlaganje biskup Mate završio je s nekoliko citata pape Franje, od kojih jedan kaže: „Poslanje liječnika ujedno je i svjedočanstvo ljudskosti, povlašten način pokazivanja, davanja osjećaja da se Bog, naš Otac, brine za svakog pojedinog čovjeka, bez razlike. On se za to želi koristiti i našim znanjem, našim rukama i našim srcem, da izliječi i ozdravi svakog čovjeka, jer želi dati život i ljubav svakome. To od vas zahtijeva sposobnost, strpljivost, duhovnu snagu i bratsku solidarnost. Katolički liječnik spaja profesionalizam sa sposobnošću suradnje i etičkom strogošću, a sve to ide na korist i pacijentima i okolini u kojoj radiš. Vrlo često, kvalitetu nekog bolničkog odjela ne daje toliko bogatstvo instrumenata kojima je opremljen, već razina stručnosti i humanosti glavnog liječnika i liječničkog tima.“

Po svršetku duhovne obnove biskup Uzinić predvodio je završnu molitvu u kojoj su se članovi HKLD-a pomolili za daljnji rad Društva, kao i za zdravlje Svetog Oca koji je toga dana hospitaliziran u Kliničkoj bolnici Gemelli. Susret je završio ugodnim druženjem biskupa Uzinića s nazočnim članovima Društva.

Rok Čivljak