13 ruj Dr. Petar Bilić obranio disertaciju

Dr.sc. Petar Bilić, dr.med., liječnik, tajnik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva podružnice Zagreb, specijalist psihijatar u Klinici za psihijatriju “Vrapče” u Zagrebu, sa završenim doktorskim studijem Biomedicina i zdravstvo pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranio je svoju disertaciju u četvrtak, 11. rujna 2014. godine u Klinici za psihijatriju “Vrapče” u Zagrebu. Obrana je održana pred Povjerenstvom Medicinskog fakulteta u Zagrebu u sastavu: prof.dr.sc. Alma Mihaljević-Peleš, prof.dr.sc. Miro Jakovljević, prof.dr.sc. Jadranka Sertić te doc.dr.sc. Marina Šagud.

Kratki sadržaj disertacije pod naslovom: Povezanost terapijske rezistencije u oboljelih od shizofrenije i varijabilnosti gena DAT, SERT i MDR1/ABCB1

Shizofrenija je kronični duševni poremećaj obilježen razdobljima aktivne psihoze i stalnim oštećivanjem osobnog, radnog i društvenog funkcioniranja, karakteriziran poremećajima opažanja, mišljenja, afekta i kognitivnih funkcija. Usprkos suvremenom psihofarmakološkom liječenju petina do trećina oboljelih od shizofrenije su terapijski rezistentni. Terapijski rezistentni bolesnici moraju biti odgovarajuće liječeni u trajanju od najmanje četiri tjedna i s antipsihoticima iz najmanje dvije kemijskih skupina u odgovarajućoj dozi.

Danas prevladava mišljenje kako je shizofrenija neurorazvojni poremećaj u čijoj etiologiji značajno mjesto imaju neurotransmiterski sustavi te međusobni utjecaji više gena i okolišnih čimbenika.

U mozgu dopaminski sustav ima značajnu ulogu u motornom sustavu, motivaciji, kogniciji i otpuštanju hormona a dopaminski transporter ima ulogu uklanjanja dopamina iz sinaptičke pukotine nazad u aksonalni završetak. Geni koji kodiraju dopaminski transporter (DAT) nalaze se na petom kromosomu. Najistaknutiji polimorfizam DAT smješten je u nekodirajućoj regiji i sastoji se od različitog broja ponavljajućih ulomaka (engl. VNTR) te utječe na ekspresiju i gustoću dopaminskog transportera.

Serotonin se iz aksonskog završetka otpušta u sinaptičku pukotinu, a iz nje se uklanja pomoću serotoninskog transportera (SERT). Gen koji kodira serotoninski transporter nalazi se na 17. kromosomu, a mutacije gena dovode do promjena u funkciji SERT-a. Najznačajniji su polimorfizam promotorske regije gena SERTPR i intronske regije SERT-in2 koji su povezani s manjim prijepisom gena SERT i 50% manjom bazalnom aktivnosti serotoninskog transportera u in vitro uvjetima.

Gen MDR1/ABCB1 nalazi se na sedmom kromosomu i kodira P-gp koji se nalazi na stanicama različitih tkiva gdje regulira apsorpciju ksenobiotika. Od različitih poznatih polimorfizama gena MDR1/ABCB1 gena najviše su istraživani polimorfizmi 3435CU ovom radu istraživali smo povezanost oboljelih od shizofrenije koji jasno ispunjavaju kriterije terapijske rezistencije s polimorfizmima DAT-VNTR, SERTPR, SERT-in2 i MDR1/ABCB1 gena. U istraživanje je uključeno 173 bolesnika oboljela od shizofrenije, od kojih je 92 bolesnika bilo terapijski rezistentno. Bolesnici su klinički procijenjeni ‘pozitivnom i negativnom sindromskom ljestvicom’, ‘kliničkom ljestvicom općeg dojma’, te ljestvicom ‘opće razine funkcioniranja’ na način da se dobiju pouzdani odgovori o zadovoljavanju kriterija terapijske rezistencije prema The International Psychopharmacology Algorithm Project. Iz pune krvi, nakon što je DNA izdvojena i umnožena, učinjena je genotipizacija na istraživane polimorfizme prema standardiziranim metodama. Nosioci SERTPR ‘SS’ genotipa su imali manju šansu razvijanja TRS (OR = 0.4; 95% CI = 0.20 – 0.94). Bolesnici sa kombinacijom SERT-in2 ‘ll’ i DAT ‘9/10’, ‘9/11’, ‘9/9’ i ‘6/6′ genotipa su imali veću šansu postati TRS u usporedbi s nosiocima ’10/10′ ili ’10/12’ genotipe (OR = 5.1; 95% CI = 1.6-16.8). U skupini bolesnika s DAT 10/10 ili 10/12 genotipom oni koji su nosioci SERT-in2 ‘ls’ ili ‘ss’ genotipa su imali veću šansu postati TRS u usporedbi s ‘ll’ genotipom (OR = 2.7; 95% CI = 1.0-7.0). Model u kojemu je interakcija između SERT-in2 i DAT polimorfizama povezana s TRS možda može objasniti prethodne oprečne rezultate koji se odnose na DAT i SERT polimorfizam TRS. Nije bilo statistički značajne povezanosti između TRS i MDR1/ABCB1 polimorfizama. Potrebna su daljnja istraživanja sa većim uzircima bolesika te uključenim i drugim relevantnim genetskim varijablama.

Čestitamo našem članu dr. Petru Biliću!

[widgetkit id=64]