07 lis Članovi HKLD-a u posjeti redovničkoj zajednici Kćeri Milosrđa sv. Franje u Rimu

Za vrijeme boravka u Rimu povodom 26. kongresa FIAMC-a, članovi HKLD-a koji su sudjelovali na Kongresu posjetili su 16. rujna 2022. redovničku zajednicu Kćeri Milosrđa sv. Franje koju je osnovala blažena Marija Propetog Isusa Petković

Marija Petković (Blato na Korčuli, 10. prosinca 1892. – Rim, 9. srpnja 1966.) je časna sestra rodom sa otoka Korčule koja je utemeljila Družbu Kćeri Milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje u Blatu na otoku Korčuli 4. listopada 1920. godine, uz mudro vodstvo suutemeljitelja mons. Josipa Marčelića, dubrovačkoga biskupa. Novoosnovana Družba pripojena je 1928. godine Redu Manje braće, a živi karizmu milosrđa pronoseći milosrđe Vječnog Oca u radu s djecom i mladima, te odraslima kroz odgojno-obrazovni i župni apostolat, u radu sa starima i bolesnima kroz apostolat zdravstva i starijih osoba, u misijama, u promicanju dostojanstva ljudske osobe i drugim službama u zajednici, pozorne na znakove vremena i potrebe Crkve.

Glas svetosti, što ga je Službenica Božja uživala za života, potvrđen je poslije smrti te je milosrdno djelovanje sestre Marije Propetog Isusa Petković prepoznao i Rimski Vikarijat, koji je 1986. godine započeo pravni postupak za proglašenje blaženom i svetom, provevši biskupijsko ispitivanje, kojega je pravnu snagu prihvatio Sveti zbor za pravne poslove Svetih Odlukom od 8. svibnja 1998. godine. Sveti Otac Ivan Pavao II. je 5. srpnja 2002. godine objavio Dekret o herojskim krepostima službenice Božje Marije Propetog Petković, a prilikom svoga trećega posjeta Hrvatskoj proglasio ju je blaženom 6. lipnja 2003. u Dubrovniku.

Zanimljiv je događaj na osnovi kojega su udovoljeni svi uvjeti za okončanje ovoga postupka. Dana 26. kolovoza 1988. dogodilo se čudo njenim zagovorom. Podmornica peruanske ratne mornarice Pacocha doživjela je nesreću te su se mornari našli u životnoj opasnosti. Roger Cottrina Alvarado, 42-godišnji mornarički časnik, ispričao je kako se u tim teškim trenucima obratio službenici Božjoj Mariji Petković te je uvjeren da je ona posredovala u spašavanju njega i većeg djela mornara na podmornici. On je za sestru Mariju Propetoga Isusa čuo od sestara Kćeri Milosrđa tijekom njegova boravka u mornaričkoj bolnici gdje je čitao njezin životopis te joj se obratio za pomoć i zagovor.

Družba danas ima oko 320 članica, a djeluje u pet provincija: Hrvatska (Provincija Krista Kralja), Argentina (Provincija Srca Isusova), Paragvaj (Provincija Uznesenja Marijina), Čile / Peru (Provincija Imena Marijina), Italija (Provincija sv. Franje). Pod izravnom vrhovnom upravom je misijska zajednica na Kubi kao i vrhovna kuća u Rimu, koju su posjetili članovi HKLD-a.

Spomendan bl. Marije Propetog Isusa Petković slavi se 9. srpnja.

Goste iz Hrvatske dočekale su vrhovna tajnica sestra M. Darija Lukić i druga savjetnica sestra M. Vlatka Bratinščak koje su naše članove upoznale s poviješću i poslanjem Družbe te životom blažene Marije Propetog Isusa Petković, koja je u toj kući provela posljednje trenutke svoga ovozemaljskoga života. Pred svoju smrt blaženica je svojeručno zapisala na papir – „Još malo i eto te pred sudom Božjim“ – koji se čuva na zidu iznad njezina kreveta koji se danas nalazi u memorijalnoj sobi u kojoj su izloženi svi predmeti vezani uz život i djelovanje blažene Marije Propetog Isusa Petković.

Nakon molitve za sve članove HKLD-a i Družbe u samostanskoj kapeli, članovi HKLD-a nastavili su ugodno druženje sa sestrama u dvorište njihove vrhovne kuće u Rimu uz obećanje da će prenijeti štovanje ove blaženice među svojim članovima uz nadu u ponovni susret, u Rimu ili u Blatu na Korčuli, gdje su 21. studenoga 1998. godine preneseni zemni ostatci blažene Marije Propetog Isusa Petković.

Još jedna zanimljivost pratila je ovaj susret. Obilasku naših časnih sestara pridružio se i dr. Elvis Ivan Šeman, australski liječnik korčulanskih korijena, koji je također sudjelovao na Kongresu FIAMC-a. Njegov je otac, kao izbjeglica iz ondašnje države, časnoj majci pomagao uređivati upravo ovu kuću Družbe u Rimu.

Ružica Pavić-Kevrić
Rok Čivljak