Članovi HKLD-a u Albaniji na simpoziju FEAMC-a

Članovi HKLD-a u Albaniji na simpoziju FEAMC-a:
Interreligious Dialogue in Medicine in Europe (Tirana, 28. – 30. travnja 2023.)

Grupa od 16 članova Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva uputila se 27. travnja 2023. na hodočašće u Albaniju kako bi sudjelovali na Simpoziju Interreligious Dialogue in Medicine in Europe u organizaciji Europske federacije katoličkih liječničkih društava (FEAMC). U sklopu ovoga Simpozija održan je i sastanak mladih na temu Being Catholic Doctor in Today’s and Tomorrow’s Europe zbog čega je na Simpozij išla i grupa od osmero članova Sekcije mladih HKLD-a. 

Grupa Mladih HKLD-a na odmorištu Gospa od Puta kod Skradina

Prvoga dana hodočašća zaustavili su se u Mostaru gdje su se susreli s mons. dr. Petrom Palićem, biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim koji je tim povodom predvodio misno slavlje u kapeli Duhovno-obrazovnog centra Emaus gdje su hodočasnici odsjeli. U Emausu im je dobrodošlicu poželio i ravnatelj Centra, ujedno i upravitelj Caritasa Mostarsko-duvanjske biskupije, don Željko Majić koji ih je upoznao s karitativnim aktivnostima koje se provode u Biskupiji, dok ih je u obilazak staroga grada vodio franjevački novak Zoran Tomić

Simpozij je održan na Katoličkom sveučilištu Majke Dobrog Savjeta (Catholic University “Our Lady of Good Counsel“) u Tirani od 28. do 30. travnja 2023., a u organizaciji su uz članove Upravnog odbora FEAMC-a sudjelovali i uprava Sveučilišta te mons. Simon Kulli, sapski biskup (biskupiju Sapë osnovao je papa Aleksandar II još 1062. godine, a danas joj je sjedište u gradu Vau-Dejes) koji je u Albanskoj biskupskoj konferenciji nadležan za pastoral zdravstva. 

Kongres je otvorio prof. dr. Vincenzo Defilippis (Bari, Italija), predsjednik FEAMC-a, koji je zahvalio svim sudionicima koji su se odvažili na daleki put u Albaniju, a osobito domaćinima predvođenima mons. Kullijem koji su nas ugodno iznenadili srdačnom dobrodošlicom i veoma ugodnim prostorom u kojemu je skup organiziran. 

Izlaganje mons. Renza Pegorara, generalnog tajnika Papinske akademije za život. U Radnom predsjedništvu još su prof. dr. Vincenzo Defilippis (predsjednik FEAMC-a), mons. Simon Kulli (sapski biskup, u Albanskoj biskupskoj konferenciji nadležan za pastoral zdravstva) i prof. dr. Jozef Glasa (dopredsjednik FEAMC-a).

Naime, Katoličko sveučilište i Sveučilišnu bolnicu Majke Dobrog Savjeta osnovala je početkom 2000.-ih Zaklada Majke Dobrog Savjeta nastala iz Kongregacije sinova Bezgrešnog začeća, a na poticaj sv. Pape Ivana Pavla II. i sv. Majke Tereze iz Calcutte. Ovo je Sveučilište među prvim privatnim u Albaniji koje djeluje u sklopu albanskog državnog obrazovnog i zdravstvenog sustava, a na temelju suradnje i sporazuma s talijanskim sveučilištima izdaje diplome koje imaju jednaku pravnu valjanost na teritoriju cijele Europe.

Inače, kao zanimljivost i poveznica s Hrvatskom valja spomenuti da je Kongregaciji sinova Bezgrešnog začeća pripadao i Sluga Božji fra Ivan Bonifacije Pavletić (Zbjegovača, 25. lipnja 1864. – Rim, 4. studenog 1897.) koji je skrbio o bolesnicima u rimskoj bolnici Santo Spirito in Sassia. Sisački biskup mons. dr. Vlado Košić osnovao je Zakladu “Fra Bonifacije Pavletić” za stipendiranje izvrsnih studenata Sisačke biskupije. Slika fra Bonifacija nalazi se među likovima drugih svetaca koji ukrašavaju vitraje Sveučilišne kapele u kojoj je prvog dana Simpozija mons. Kulli predvodio misno slavlje. 

 

Misno slavlje u Sveučilišnoj kapeli Majke Dobrog Savjeta čija se slika nalazi iznad oltara. Na desnom vitraju nalazi se slika Sluge Božjega fra Ivana Bonifacija Pavletića. Misu predslavi mons. Simon Kulli uz koncelebraciju sveučilišnog kapelana, vlč. Jetmira Nikollija, dr. med., mons. Renza Pegorara i vlč. Franu Čivljaka. Liturgijsko pjevanje vodi zbor studenata Katoličkog sveučilišta.

Tijekom pozdravnog govora, domaćin mons. Simon Kulli pojasnio je povod naslova Simpozija – Međureligijski dijalog u medicini – istaknuvši kako u Albaniji u miru žive i rade pripadnici istog albanskog naroda, ali različitih vjeroispovijesti: rimokatolici, pravoslavni i muslimani, kao i pripadnici drugih naroda i religija. Potom je uslijedilo predavanje pod nazivom Vjera i medicina koje je održao mons. Renzo Pegoraro (Rim, Italija), generalni tajnik Papinske akademije za život, a izlaganje na temu međureligijskog dijaloga te raspravu u kojoj su sudjelovali mnogi pripadnici različitih konfesija vodio je prof. dr. Frans van Ittersum, (Amsterdam, Nizozemska) generalni tajnik FEAMC-a. Slijedilo je izlaganje Mogući zajednički putovi služenja ljudskom životu prof. dr. Jozefa Glase (Bratislava, Slovačka) koje je također potaklo raspravu među stotinjak nazočnih sudionika Simpozija te svjedočanstva zdravstvenih djelatnika različitih specijalnosti. Simpoziju je nazočio i apostolski nuncij u Albaniji mons. Luigi Bonazzi koji je organizatore Simpozija tijekom poslijepodneva primio u kraći posjet. Potom je uslijedio obilazak Sveučilišne bolnice.

 

Članovi Upravnog odbora FEAMC-a kod nuncija Luigija Botazzija i u obilasku Katoličke bolnice Majke Dobrog Savjeta.

Simpozij je završio okruglim stolom na temu Biti katolički liječnik u Europi danas i sutra namijenjen prvenstveno mladim liječnicima. Moderatori su bili prof. dr. Vincenzo Defilippis i prof. dr. Frans van Ittersum, a u raspravi se javio veći broj mladih sudionika. Svjedočanstvo življenja i rada kao mladi liječnik-katolik iznio je i predsjednik Sekcije mladih HKLD-a dr. Marko Skender, kao i student VI. godine medicine sa Medicinskog fakulteta u Rijeci Matej Pedišić. Zanimljivo je bilo i svjedočanstvo mlade gerijatrice dr. Lotte Voets (Biezenmortel, Nizozemska) koja je svjedočila iskustvo rada mlade liječnice u gerijatrijskoj i palijativnoj skrbi te (ne)prihvaćanje njenog svjetonazora od suradnika i kolega. Tom prigodom predsjednik HKLD-a ukratko je prikazao rad naše Sekcije mladih, ali i pozvao sudionike da se prijave na ljetni kamp bioetike za mlade Tirocinium MMXXIII koji se održava u Portugalu koncem srpnja, uoči Svjetskog dana mladih u Lisabonu, a u čijoj organizaciji sudjeluje i on.

 

Uz brojne nazočne sudionike iz 16 zemalja, prof. Rok Čivljak i dr. Marko Skender aktivno su sudjelovali u raspravi, osobito na temu aktivnosti Sekcije mladih HKLD-a te doprinosu hrvatskih zdravstvenih djelatnika međureligijskom dijalogu tijekom Domovinskog rata kada su skrbili ne samo o hrvatskom stanovništvu nego i Srbima, Bošnjacima i svima koji su bili u potrebi za zdravstvenom skrbi, čak i s područja pod kontrolom strana u sukobu. 

Nakon službenog dijela programa uslijedila je svečana večera tijekom koje se predsjednik HKLD-a izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak zahvalio domaćinima na gostoprimstvu te im uručio prigodne poklone. Predajući mons. Kulliju sliku jedne od obnovljenih crkava oštećenih i srušenih tijekom Domovinskog rata prof. Čivljak je poručio mons. Kulliju kako i ovaj Simpozij i europsko zajedništvo iskazano tijekom njega garantiraju ne samo materijalnu obnovu Albanije drastično osiromašene tijekom komunističkog režima Envera Hoxhe, već i duhovnu obnovu naroda koji tijekom 50 godina režima nije smio živjeti svoju vjeru. 

 

Zadnjeg dana ovog međunarodnog susreta iznimno nabijenog emocijama završio je svečanim misnim slavljem u katedrali u Tirani, istoj onoj u kojoj je Papa Franjo u rujnu 2014. godine susreo albanskog svećenika Ernesta Simonija kojega su komunističke vlasti 1963. godine osudile na 25 godina strogoga zatvora. Nakon teškog i prisilnog rada i tamnovanja, oslobođen je 1981. godine, a čak i nakon oslobođenja, bio je prisiljen raditi u kanalizacijama grada Skadra na sjeverozapadu Albanije. Tijekom cijelog ovog razdoblja potajno je ustrajao u svećeničkoj službi, sve do pada komunističkog režima 1990. godine. Papa Franjo imenovao ga je kardinalom na konzistoriju održnom 19. studenoga 2016. dodijelivši mu crkvu Santa Maria della Scala u Rimu. Bio je tada jedini svećenik (ne biskup/nadbiskup) imenovan kardinalom što ga je stavilo u središte svjetske medijske pozornosti.

Nakon mise, sudionici su se pozdravili s domaćinima, a grupu naših hodočasnika dočekala je gđa. Maja Drmač, opunomoćena ministrica pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Republici Albaniji. Ministrica Drmač upoznala je naše hodočasnike s poviješću odnosa između hrvatskog i albanskog naroda i brojnim poveznicama između Hrvatske i Albanije. Zajedno su posjetili Državni povijesni muzej smješten na središnjem gradskom trgu, Trgu Skenderbega, nazvanom po povijesnom nadimku albanskoga kneza Gjergja Kastriotija (Krujë, 1405. – Lezhë, 1468.) koji je postao narodnim junakom braneći svoju državu od Osmanlija. 

Članovi HKLD-a s opunomoćenom ministricom pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Republici Albaniji gospođom Majom Drmač, u središtu Tirane na Trgu Skenderbega.

U tijeku Simpozija održan je i sastanak Upravnog odbora FEAMC-a u proširenom sastavu (uz sudjelovanje nazočnih predstavnika nacionalnih katoličkih liječničkih društava) na kojemu su razmatrane uobičajene teme, a koji je vodio predsjednik FEAMC-a prof. dr. Vincenzo Defilippis. Uz planove za Kongres FEAMC-a koji bi se možda umjesto planirane 2025. godine održao 2024. godine u Leuvenu (Belgija) u suorganizaciji s Belgijskim nacionalnim društvom koje te godine organizira međunarodni skup, najavljeni su i izbori za nove članove Upravnog odbora koji će se održati 2025. godine, ako ne u sklopu kongresa, onda na sjednici Upravnog odbora. Pozvani su nacionalni predstavnici da do tada razmisle o potencijalnim kandidatima koji su aktivni u nacionalnim društvima.

Pri povratku u Hrvatsku hodočasnici su se zaustavili na još tri postaje. Prvo su posjetili povijesni stari grad-utvrdu Krujë u središnjoj Albaniji, srednjevjekovni glavni grad Albanije, u kojemu je stolovao i Skenderbeg zbog čega je postao simbolom otpora Osmanskom Carstvu u 15. stoljeću. U njemu je Skenderbeg i umro 1468. nakon čega je Albanija deset godina kasnije pala pod tursku vlast. 

 

Stari grad/utvrda Krujë, tijekom 14./15. stoljeća glavni grad kneževine Albanije, u kojemu je stolovao i knez Gjergj Kastrioti Skenderbeg (1405. – 1468.), simbol borbe za slobodu albanskoga naroda. Dio utvrde danas je Nacionalni muzej u kojemu se čuvaju originalni dokumenti i predmeti vezani uz srednjovjekovnu povijest Albanije.

Potom su posjetili Lezhë (hrv. Lješ) odakle porijeklo vuče i renesansni kipar Andrea Alessi (Durrës, 1420. – Split, 1504.), graditelj albanskoga podrijetla koji je živio u Dalmaciji, ostavio brojna djela u Zadru, Splitu, Trogiru i Rabu, a spominje se i među pomoćnicima Jurja Dalmatinca pri gradnji šibenske katedrale. U Lješu su posjetili i ostatke srednjovjekovne stolne crkve sv. Nikole iznad koje je podignut mauzolej jer se vjeruje da je u njoj pokopan slavni knez Skenderbeg. Danas u katedralnoj župi u Lješu djeluje don Frano Čivljak, svećenik i misionar, koji je u Albaniju došao u sjemenište Redemptoris Mater Neokatekumenskog puta gdje je i ostao nakon svećeničkog ređenja u rodnom Dubrovniku 2013. godine. Don Frano je hrvatskim hodočasnicima bio domaćin i voditelj tijekom sva tri dana i upoznao ih s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom Albanije. No upoznao ih je i s još dvoje Hrvata koji djeluju u Albaniji u sklopu zajednice Hram Božji, zajednice koja okuplja laike koji žive posvećenim životom te molitvom i odricanjem, kao i vlastitim svjedočenjem, u Albaniji navještaju Isusovu Radosnu vijest: Andrijanom Vojvodić, koja radi u Caritasu Skadarske biskupije, te Srećkom Franušićem, đakonom u biskupiji Sapë i suradnikom našeg drugog domaćina, mons. Kullija.

Mauzolej podignut nad ostatcima srednjovjekovne katedrale sv u gradu Lezhë u kojoj je prema predaji pokopan narodni junak knez Gjergj Kastrioti Skenderbeg.

Hrvatski misionari u Albaniji: đakon Srećko Franušić, don Frano Čivljak i s. Andrijana Vojvodić. 

Svoj posjet Albaniji HKLD-ovci su završili u drevnoj Skadarskoj biskupiji posjetivši skadarsku katedralu posvećenu Majci Dobrog Savjeta, istoj Onoj kojoj je posvećeno i Sveučilište u kojemu je održan FEAMC-ov Simpozij. Prema legendi, 25. travnja 1467., u vrijeme vladavine pape Pavla II., oltarna slika Majke Božje na čudesan je način prenesena u talijanski gradić Genazzano, nedaleko od Rima, gdje je krajem srednjega vijeka nastalo veliko svetište Majke Božje Dobroga Savjeta. Predaja kaže da su sliku donijeli anđeli kako bi je spasili pred turskim nadiranjem te se ova Gospa uobičajeno prikazuje kako leti na krilima anđela. Ista se Majka Dobrog Savjeta štuje i u drugim hrvatskim krajevima, pa tako i u trapističkom samostanu Marija Zvijezda u Banjoj Luci. U ovoj su katedrali 2016. godine među trideset i osam albanskih mučenika proglašeni blaženima i dvojica Hrvata: fra Serafin Glasnović Kodić iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola na Kosovu. Svi oni su, na čelu sa Slugom Božjim nadbiskupom Drača i primasom Albanije mons. Vincencom Prennushijem, ubijeni iz mržnje prema vjeri – in odium fidei – za vrijeme komunističkog režima Envera Hoxhe, u razdoblju od 1945. do 1974. godine. Stoga su se HKLD-ovci pomolili pred oltarnom slikom Majke Božje i relikvijama blaženika-mučenika otpjevavši pjesmu Kraljice neba.

 

Glavni oltar Majke Dobrog Savjeta u skadarskoj katedrali te slika 38 albanskih mučenika proglašenih blaženima 2016. godine među kojima su i dvojica Hrvata: fra Serafin Glasnović Kodić i don Anton Muzić.

Ujedno su posjetili i Samostan sv. Klare u kojemu djeluju časne sestre (klarise) koje pripadaju jednom od najstarijih redova u Crkvi, a kojega je utemeljila sv. Klara Asiška, pod vodstvom i po nadahnuću sv. Franje Asiškoga. U sklopu Samostana djeluje i Spomen dom Mjesto svjedočanstva i sjećanja u kojemu se tijekom komunističkog režima nalazio najzloglasniji zatvor u kojemu su mučeni i ubijeni brojni Albanci, među kojima mnogi svećenici, redovnici i laici. Kako je taj zatvor namjerno bio smješten u samostanu, po oslobođenju su klarise i Skadarska biskupija odlučili u tom dijelu samostana zadržati izvorni oblik zatvora kako bi ostao mjesto sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima, ne samo u Albaniji nego i u cijelom svijetu. U Samostanu je don Frano predvodio oproštajno misno slavlje kojim su se hodočasnici iz Hrvatske oprostili od Albanije, a na nakanu svih žrtava komunističkog režima u Hrvatskoj i Albaniji.

Uspomena na trodnevno druženje HKLD-ovaca s don Franom nakon mise u Samostanu sv. Klare u Skadru

 

Najdramatičniji dio boravka u Albaniji bio je posjet Spomen domu Mjesto svjedočanstva i sjećanja u kojemu je konzerviran dio najzloglasnijeg albanskog zatvora za vrijeme komunističkog režima u kojemu su mučeni i ubijani albanski katolici, ponajprije svećenici, redovnici i laici, ali i „neprijatelji“ režima pravoslavne i muslimanske vjeroispovijesti.

Hodočasnici su se vratili u Hrvatsku prepuni doživljaja i ugodnih emocija, na blagdan sv. Josipa Radnika, moleći putem za sve domaćine koji su ih primili kao i sve dobročinitelje HKLD-a. Naime, ovo hodočašće i sudjelovanje na Simpoziju organizirano je uz potporu Hrvatske biskupske konferencije, Đakovačko-osječke nadbiskupije, Zagrebačke nadbiskupije, Dubrovačke biskupije te donacija nekolicine članova HKLD-a kako bi što većem broju članova, a osobito članovima Sekcije mladih HKLD-a, bilo omogućeno sudjelovanje na ovom skupu. Članove Sekcije mladih predvodili su predsjednik Sekcije dr. Marko Skender i koordinator mladih članova Podružnice HKLD-a u Rijeci student VI. godine medicine Matej Pedišić. Aktivnim sudjelovanjem u raspravi te pjesmom koju su poveli na završnoj večeri naši mladi HKLD-ovci bili su među najbrojnijim i najzapaženijim skupinama na Simpoziju te tako svjedočili snagu i budućnost HKLD-a i na međunarodnoj razini. 

 

Posljednja fotografija HKLD-ovaca prije povratka doma na Pelješkom mostu.

Izvješće sastavio:
Rok Čivljak

Autori fotografija:
Članovi HKLD-a koji su sudjelovali na hodočašću (Marko Skender, Matej Pedišić, Emma Pejić Tomić, Korina Goluža, Ana Marija Anđelić, Isidora Semnić, Luka Blagus, Tibor Illes, Ninoslava Vicković, Andrea Koščec, Dina Staka, Snježana Mališa, Mirna Vranić Ladavac, Ranko Ladavac, Marta Čivljak, Rok Čivljak)

Pozdravni govor mons. Simona Kullija na otvaranju Simpozija možete pročitati ovdje:

https://www.hkld.hr/pozdravni-govor-mons-simona-kullija-na-otvorenju-simpozija-feamc-a/

Sažeci izlaganja na Simpoziju mogu se pronaći ovdje:

https://feamc.eu/28-30-april-2023-interreligious-dialogue-in-medicine-presentations-and-texts/

 

 

No Comments

Post A Comment