„Holistički pristup čovjeku: važnost duhovnog života, molitve i učinci intermitentnog posta na tijelo“ bila je tema predavanja održanog u petak, 4. studenoga 2022. u organizaciji Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD) Podružnica Osijek i Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“. O temi je govorio nekadašnji član HKLD-a, sada karmelićanin, novozaređeni đakon, brat Jakov od Križa (Milić), dr. med. Na predavanju, održanom u pastoralnim prostorima Nadbiskupijskog vikarijata u Osijeku, sudjelovali su članovi osječke podružnice HKLD-a, ali i brojni drugi zainteresirani vjernici.

Sve prisutne pozdravio je uime predsjednice Podružnice, doc. prim. dr. sc. Melite Vukšić Polić, dr. med. i u svoje ime duhovnik osječkog HKLD-a i odgovorna osoba za Institut za novu evangelizaciju, prof. dr. Davor Vuković. Predavača je predstavio Ivan Školka, dr. med., tajnik osječke Podružnice te je istaknuo kako je brat Jakov, nakon vremena besprijekornog studiranja na Medicinskom fakultetu u Osijeku, pristupio Redu bosonogih karmelićana, a sada kao novozaređeni đakon djeluje u Splitu.

Započinjući predavanje, brat Jakov prisutne je upoznao s Giannom Berettom Molla i Giuseppeom Moscatijem, liječnicima koji su proglašeni svetima – kako bi posvijestio da je „put svetosti ostvariv i da je to cilj kojemu svi trebamo težiti“. Imajući u vidu da se liječnici u svom poslu puno bave temom čovjekova tijela i duše, a premalo temom duha – a svjestan kako se sve više govori o holističkom pristupu čovjeku – predavač je naglasio kako se u svom predavanju odlučio baviti isključivo aspektom čovjekova duha. „Zašto je važno govoriti o duhovnom putu čovjeka? Nauk Crkve je postojan i govori o tome da smo svi pozvani na svetost“, rekao je i uputio da je Crkva sveta, a to se manifestira u njezinim članovima, jer je poziv na svetost utemeljen u krštenju, a sam Katekizam Katoličke Crkve ističe da su svi vjernici, bilo kojeg staleža i stupnja, pozvani na potpuni kršćanski život i savršenu ljubav.

Razložio je zatim kako svetost i savršenost nisu sinonimi te je uputio na tri redovita puta kršćanskog života. Početnici u kršćanskom životu prolaze put čišćenja, napredni put prosvjetljenja, a savršeni put sjedinjenja. Između ove tri faze postoje dvije prekretnice – tamna noć osjeta i tamna noć duha – rekao je brat Jakov te pojasnio navedene putove, ali i istaknuo kako je svaka osoba drugačija te da Bog dušu može povesti i drugim putem. Govoreći o tamnoj noći duha, naveo je kako simptomi koji je prate mogu biti vrlo slični simptomima depresije, ali bitan razlikovni element jest rast osobe u teologalnim krepostima, o čemu uvijek treba prosuditi duhovnik.

Kako bi osoba rasla na putu kršćanskog života može joj pomoći post, čuvanje pogleda, šutnja, prihvaćanje nepravde, skriveno činjenje dobrih dijela te strelovite molitve, pobrojao je i pojasnio predavač, a zatim posebno istaknuo snagu posta, citirajući sv. Bazilija Velikog: Post odbija napasti, pomazuje poniznost, on je pratitelj opreznosti i tvorac čistoće. U ratu se hrabro bori, u miru uči smirenosti. Govoreći o različitim oblicima posta, istaknuo je intermitentni post koji u različitim oblicima prakticiranja pomaže u snižavanju inzulinske rezistencije, prevenira neurodegenerativne, kardiovaskularne i autoimune bolesti, a pridonosi i poboljšanju radne i verbalne memorije.

U nastavku predavanja, brat Jakov govorio je o molitvi – potrebnoj i za psihičko, i za duhovno zdravlje čovjeka te za put svetosti. Oslanjajući se na riječi sv. Alfonza Marija de Liguorija rekao je kako je misaona molitva nužna za spasenje duše, prikazao je strukturu karmelske molitve te pojasnio da misaona molitva nije nabrajanje, već prebivanje u Božjoj prisutnosti. „Bit molitve je da nas transformira, da donesemo neke konkretne odluke, rastemo u nasljedovanju Krista i ljubavi prema Bogu“, zaključio je brat Jakov te nakon predavanja odgovarao na pitanja prisutnih, ponovno ističući kako je svatko pozvan živjeti svetost i moliti u skladu s obvezama i dužnostima koje su mu povjerene, u staležu kojemu pripada. (M. Kuveždanin, djos.hr)

Ivan Školka, dr. med.
Tajnik podružnice HKLD-a u Osijeku

U crkvi sv. Roka u Osijeku 17. listopada 2022. proslavljen je blagdan sv. Luke, zaštitnika liječnika i HKLD-a, podružnice Osijek. Misu je predvodio i propovijedao duhovnik HKLD-a podružnice Osijek, vlč. dr. sc. Davor Vuković. Među sudionicima misnog slavlja bila je i predsjednica osječke podružnice HKLD-a, doc. prim. dr. sc. Melita Vukšić Polić, dr. med.

Duhovnik Vuković je čestitao liječnicima blagdan svetoga Luke te ukazao na nekoliko duhovnih uporišta koja su bila snaga svetome Luki u njegovom poslanju, koja su nosila apostole i evanđeliste u prvim vremenima Crkve, a koja su važni duhovni oslonac i snaga nama kršćanima danas. Odakle svetome Luki, apostolima, evanđelistima motivacija za njihovo djelovanje? Prije svega u živom osobnom odnosu s Isusom Kristom koji se ostvaruje u živoj vjeri. U tom smislu, Vuković je istaknuo prvu važnu točku duhovnog života, a to je vjera koja se rađa iz i u živom odnosu s Isusom Kristom i koja se očituje kao povjerenje i predanje Bogu. Iz povjerenja i predanja Bogu, Kristu rađa se onda nasljedovanje, svjedočenje riječima i djelima, čitavim životom, u čemu je nama kao kršćanima uzor i današnji svetac, evanđelist Luka. Liječnik koji vjeruje nije tek službenik koji obavlja svoj posao, nego čovjek vjere koji živi iz odnosa s Kristom i koji u ljudima koji mu dolaze, bolesnima i izranjenima, prepoznaje ne tek objekt svoga posla, već samoga Krista kojemu pristupa i stručno, ali i s ljubavlju, suosjećanjem i milosrđem.

Druga duhovna točka koju je Vuković naglasio jest krepost strpljivosti. Čovjek vjernik zna da je Bog s njim neizmjerno strpljiv. Bog je strpljiv s našim manama, grijesima, padovima i uvijek nam iznova daje novu priliku, jer nas neizmjerno ljubi. Tako je i kršćanin pozvan biti strpljiv s drugima, biti blag i milosrdan, čuvati se osornosti i grubosti, znajući da je i Bog blag prema nama. Osobito je važno za liječnika da ima strpljenja sa pacijentima, koji i sami jesu i moraju biti strpljivi u svojoj bolesti. Pojam pacijent dolazi od latinske riječi patiens, koja znači označava strpljivost. Možemo reći da je u pojmu patiens sadržano i trpljenje i strpljenje - pacijent je onaj koji trpi, pati i koji je pozvan u svojoj bolesti biti strpljiv. No i liječnik, osobito liječnik kršćanin, pozvan je na strpljivost sa pacijentima, kako bi im kroz iskazanu blagost i strpljivost olakšao boli i pridonio izlječenju. Strpljivost je krepost koju smo, uz blagost i milosrđe, pozvani svi iznova otkrivati i živjeti. Svjesni smo kako je ovo naše vrijeme u dobroj mjeri obilježeno hladnoćom, nestrpljivošću, pa i grubošću u međuljudskim odnosima, kada se čovjeka - osobito siromaha, bolesnika i patnika - često ignorira ili doživljava tek kao objekt, a sve manje doživljava kao osobu i brata/sestru. U tom i takvom vremenu kao kršćani i liječnici smo pozvani biti ljudi koji u svijet, u bolnice i zdravstvene domove, u društvo i u međuljudske odnose unose evanđeoske kreposti milosrđa, suosjećanja, stprljenja te osjetljivosti za drugoga i njegovu patnju. U tom smislu, kršćanin liječnik je pozvan biti i kršćanin brat/sestra koji drugoga, a osobito patnika i bolesnika, susreće sa ljubavlju, iskrenom dobrohotnošću i milosrđem; koji u svom životu i radu odiše blagošću, nježnošću, suosjećanjem i strpljivošću.

Liječnicima je duhovnik Vuković zahvalio za njihovo svesrdno zalaganje i žrtvovanje, te ih je pozvao da trajno ostanu povezani s Gospodinom kroz osobnu molitvu, slavlje euharistije, čitanje Božje riječi, kako bi imali snage i hrabrosti živjeti evanđeoske kreposti u svom životu i profesionalnom djelovanju.

Nakon svete mise susret se nastavio u prostorima Nadbiskupskoga Vikarijata prigodnim druženjem i okrjepom.

Autori teksta i fotografije: Melita Vukšić Polić / Davor Vuković