Josip Palić rođen je 1937. godine u Janjevu. Po završetku Medicinskog studija 1966.godine u Skopju doselio se u Hrvatsku te je u bjelovarskoj bolnici odradio obavezni liječniki staž. 1968.godine započeo je specijalizaciju na Neuropsihijatrijskom odjelu u Općoj bolnici Osijek te je postao specijalist neuropsihijatar 1972.g. Gotovo cijeli radni vijek bio je voditelj Odjela za cerebrovaskularne bolesti tadašnjeg odjela, a kasnije i Klinike za neurologiju KBC Osijek.

Njegov radni vijek bio je prožet izuzetno bogatom svakodnevnom kliničkom praksom te bezuvjetnim i neumornim znanstveno–istraživačkim radom iz područja cerebrovaskularnih bolesti. Magistrirao je 1980., a status primarijusa stekao je 1986. godine. 1999.godine stekao je naziv doktora znanosti. 2001. g. postao je docent na Medicinskom fakultetu u Osijeku. 2002.g.odlazi u zasluženu mirovinu.

Docent Palić bio je i veliki humanist i zauzeti vjernik. U duhu navedenoga bio je od 1983. do 2012.godine predsjednik Udruge cerebrovaskularnih bolesnika Osječko-baranjske županije, a od 2012.g. počasni je doživotni je predsjednik. 2001.g. primio je Povelju humanosti Osječko-baranjske županije kao javno priznanje za humana djela učinjena na području Županije.

Bio je predsjednik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva Podružnice Osijek od 1999. do 2007.godine. Bio je aktivni sudionik liječničke komisije za Međugorje.

Docent Palić i njegova supruga Marija imaju troje djece: kćeri Ružicu i Jasnu, sina Matu te unučad, koji su mu bili njegov najveći uspjeh i ponos.

Počivao u miru Božjem!

HKLD Podružnica Osijek, foto glas-slavonije.hr

Izlazak iz tame - postabortivni sindrom i što o njemu trebate znati naziv je tribine održane 7. ožujka 2018. u 19h u Nadbiskupijskome vikarijatu u Osijeku u organizaciji Pastoralnog instituta Ivan Pavao II. Đakovačko-osječke nadbiskupije i HKLD-a Podružnice Osijek

Pozvani su predavači dr.sc. Petar Bilić, psihijatar u Klinici za psihijatriju „Vrapče“, te Lidija Dugan, voditeljica duhovnog programa za ozdravljenje žena koje pate od postabortivnog sindroma „Oprostom oslobođene“. Moderator i duhovni pratitelj tribine je bio duhovnik HKLD-a izv.prof.dr.sc. Stjepan Radić, koji je pozdravivši predavače, napravio kratki uvod u problematiku. Predsjednica HKLD-a Podružnice Osijek Anamarija Čondor, spec. pedijatrije, uputila je nekoliko riječi o samoj organizaciji tribine.

Vlč. Radić je ponajprije citirao encikliku pape Franje Amoris Laetitia (Radost ljubavi) gdje Papa ističe da 'je bračni par koji voli i rađa život pravi živi kip – ne od kamena ili zlata -, kadar očitovati Boga stvoritelja i spasitelja. Zato je plodna ljubav, simbol Božjih intimnih odnosa'. Vlč. Radić je istaknuo da večeras ne namjeravamo progovarati o moralnoj strani ovog ne samo za Crkvu, već i zdravi razum neprihvatljivog čina, već onoga što dolazi poslije njega, a to je drama savjesti. Želja nam je, istaknuo je vlč. Radić, zajedno s predavačima ponajprije pomoći svim onim ženama koje su zarobljene u vlastitoj savjesti zbog ishitrene odluke počinjenja pobačaja. Postoji izlazak iz tame, tame patnje i neznanja s obzirom na pobačaj, završio je vlč. Radić otvarajući perspektivu nade i svjetla za sve žene koje su se našle u ponoru postabortivnog sindroma.

Uslijedilo je predavanje dr.sc. Petra Bilića koji nam je na stručan, ali opet široj publici prilagođen način ukazao na postabortivni sindrom kroz prizmu svoje struke. Navodi kako se nitko ne bavi temom postabortivnog sindroma, odnosno postavlja se pitanje postoji li uopće taj sindrom. Dr.sc. Petar Bilić navodi podatke za razdoblje od 2002. do 2015.godinu gdje je ukupni broj pobačaja narastao, ali broj pobačaja na zahtjev žena pada. Napominje kako tema abortusa u Hrvatskoj nije popularna. Ono što ga zabrinjava je da postabortivni sindrom nije službena dijagnoza te ga se želi prikazati kao dio PTSP-a (posttraumatski stresni poremećaj). Također se osvrće na podatke iz znanstvenih publikacija gdje je navedeno da 80% žena može imati psihičke poremećaje nakon pobačaja. Depresija, anksioznost, zlouporaba psihoaktivnih tvari itd. su učestalije kod žena koje su učinile pobačaj. Naglašava kako pobačaj utječe ne samo na ženu, već i na muškarca i njihove odnose te da su ti parovi skloniji razvodima. Kod osoba koje su imale pobačaj reakcija može biti naknadna. Može se javiti psihološka napetost, suicidalnost, samokažnjavanje, što ovisi i o tipu ličnosti. Navodi da je problem psihijatra nedostatak vremena s pacijentom te se liječenje ograničava na farmakoterapiju. Nada se da će službena psihijatrija naći dovoljno prostora i vremena za ovu izuzetno bitnu problematiku. Predavanje nastavlja Lidija Dugan, voditeljica duhovnog programa za ozdravljenje žena koje pate od postabortivnog sindroma „ Oprostom oslobođene“. Osvrnula se na problematiku Vukovara koji je bio centar pobačaja, a sada je grad u kojemu se iz dana u dan povećava natalitet.

Sve je počelo s inicijativom 40 dana za život koja je pokrenuta u Hrvatkoj tijekom korizme 2014., a u Vukovaru tijekom korizme 2015. godine. Već prvih dana kada je Inicijativa krenula s molitvom pred vukovarskom bolnicom javila se trudnica za razgovor i pomoć. Inicijativa 40 dana za život i udruga Betlehem uspjeli su zbrinuti ženu i još tada nerođeno dijete. Lidija napominje kako je kroz Inicijativu do sada službeno spašeno 47 života u Hrvatskoj. U svibnju 2016. krenula je prva grupa sa ženama u programu „Oprostom oslobođene“ gdje se obrađuje i prolazi kroz biblijske tekstove i likove. Program je utemeljen na Sv. Pismu i ima 100% učinkovitost jer iza njega stoji Gospodin. U program su se također počeli javljati i muškarci koji često dođu s ranama ukradenog očinstva, navodi Lidija. Uloga muškarca kao glave svojoj ženi kao što je Krist glava Crkvi govori o važnosti muškarca da zaštiti svoju ženu i nerođeno dijete, a tako štiti i glavnu stanicu ovoga društva, obitelj. Iza predavanja Lidije Dugan svoja svjedočanstva podijelile su dvije majke, govorile su o svojoj boli zbog učinjenog pobačaja i liječenju kroz program „Oprostom oslobođene“. Na kraju tribine održana je konstruktivna rasprava te je vlč. Stjepan Radić pozdravio sve prisutne i zahvalio na dolasku.

Vjera Ninčević/Stjepan Radić